Reka Odra (češ. Odra, polj. Odra, nem. Oder, lat. Viadrus, Viadua) je reka u Centralnoj Evropi. Izvire u Moravskoj (Češka Republika) i teče kroz zapadnu Poljsku gde formira 187 km dugu granicu između Poljske i Nemačke (deo tzv. linije Odra-Nisa). Reka se uliva u Szczecinski zaljev severno od Szczecina i onda putem tri rukavca (Dziwna, Świna i Peenestrom) ističe u Baltičko more.

Odra
Odra/Oder
Reka Odra u Vroclavu
Lokacija
Države Češka
 Nemačka
 Poljska
GradoviOstrava, Opole, Wrocław, Frankfurt na Odri, Szczecin
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
u Moravskoj
634 m
Ušćeu Szczecinski zaljev
Dužina854 km
PritokeLužička Nisa, Opava, Bobr, Warta, Ślęza, Ruda, Płonia, Ina
Hidrologija
Protok
  – srednji

574 m³/s
Sliv
  – površina
Baltički
118.861 km²
Transport
Plovnostod ušća do grad Kozla

Geografija uredi

Reka Odra je duga 854 kilometra: 112 u Češkoj, 742 u Poljskoj (uključujući 187 na granici sa Nemačkom) i druga je po dužini u Poljskoj, posle Visle. Sliv joj ima površinu od 118.861 km², 106.056 u Poljskoj (89%), 7.217 u Češkoj (6%), i 5.587 u Nemačkoj (5%). Kanalima je povezana sa rekama Havel, Spree i Visla.

Protiče preko slijedećih Poljskih vojvodstava; Šlesko, Opolsko, Donjošlesko, Lublinsko i Zapadnopomeransko i preko Njemačkih pokrajina; Brandenburg i Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Odra je glavni vodotok koji se uliva u Szczecinski zaljev, u kom su dva otoka; Usedom (na zapadu) i Wolin (na istoku).

Najveće leve pritoke su Opava, Lužička Nisa i Bobr, a desna Warta.

Najveći grad na reci Odra je Wrocław. Drugi važniji gradovi su Ostrava, Opole, Głogów, Frankfurt na Odri, Szczecin, Świnoujście.

Istorija uredi

Reku Odru su stari Rimljani nazivali Viadrus ili Viadua, i to je bila jedna od komunikacija na „putu jantara“ od Baltika prema Rimu. Tokom srednjeg veka, reku su zvali Odera ili Oddera. Prvi put se pominje u dokumentu „Dagome iudex“, gde se opisuju granice rane Poljske države pod vojvodom Mješkom I oko godine 990.

Rani srednjovekovni dokumenti nabrajaju mnoge narode koji su živeli u dolini Odre: Šlezane, Opoljane, Volinijane, Piržice i druge.

Spoljašnje veze uredi