Za ostale upotrebe, v. Odžaci (razvrstavanje).

Odžaci (mađ. Hódság, nem. Hodschag) su gradsko naselje u Srbiji, središte i administrativni centar istoimene opštine. Grad se nalazi u Zapadnobačkom okrugu, na zapadu Vojvodine, u Panonskoj ravnici.

Odžaci
Zvaničan grb za grad Odžaci
Odžaci na mapi Srbije
Odžaci
Odžaci
Koordinate: 45°30′14″N 19°15′24″E / 45.504°N 19.256666°E / 45.504; 19.256666
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
OkrugZapadnobački okrug
Osnivanje1522.
Površina
 • Ukupno411 km²
Nadmorska visina
89 m
Stanovništvo
 (2011.)
 • Ukupno9.021
 • Gustina22/km²
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
25250
Pozivni broj025
Registarska oznakaSO
Sajtwww.odzaci.rs

Odžaci su najveće naselje u opštini po površini i broju stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine grad ima 9.021 stanovnika. Većinu čine Srbi.

Osnovani 1522. godine, Odžaci su dugo vremena bili centar kudelje, zbog čega su dobili naziv „Hanfhausen“.[1] Danas Odžaci više nisu veliki industrijski centar. Grad je danas domaćin mnogih međunarodnih i domaćih privrednih, kulturnih i sportskih manifestacija.

Nazivi uredi

Ime Odžaci je množina reči „odžak“, koja je u srpski jezik došla iz turskog jezika (u srpskom jeziku se kao alternativa upotrebljava i reč dimnjak). U turskoj vojnoj terminologiji, reč označava vojnu posadu. Na turskom jeziku grad se nazivao Odzlak, na nemačkom Hanfhausen i na mađarskom Hódság (stariji mađarski naziv za grad bio je Kéménd, a ovaj naziv se prvi put pominje 1522. godine i znači mali dimnjak). Kasniji mađarski naziv, Hódság , ušao je u mađarski iz turskog ili srpskog jezika.

Nazivi Odžaka kroz istoriju i na više stranih jezika uredi

Naziv Objašnjenje
Odžaci, Odžaci Srpski naziv; prvi put se javlja 1557.
Kéménd Stari mađarski naziv
Hódság Novi mađarski naziv
Hanfhausen Starinemački naziv
Hodschag Novi nemački naziv
Odĵaci Naziv na esperantu
Odžacі Ukrajinski naziv
Odžaci Ruski naziv
Odžacі Engleski naziv
奧扎齊 Kineski naziv
Odzlak Turski naziv

Geografske osobine uredi

Reljef uredi

Odžaci su smešteni u predelu koji karakterišu nepregledne i široke ravnice. Nadmorske visine su niže prema Dunavu, gde su formirane depresije i bare kao posledica aktivnosti velike reke. U pojasu između Srpskog Miletića i Bogojeva se nalazi predeo slatine, područje sa zaslanjenim zemljištem gde se nalazi izvestan broj zakonom zaštićenih biljaka.[2]

Klima uredi

Klima u Odžacima je umereno-kontinentalna. Prosečna godišnja temperatura iznosi 10.9 stepeni S. Najhladniji je januar sa prosečnom temperaturom -0.3 stepeni S, a najtopliji je jul sa 21.4 stepeni S. Ukupna osunčanost u toku godine iznosi 2.014 časova.[3]


Klimatološki medijani za Odžaci
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Apsolutni maksimum (°C) 19 21 26 29 35 37 40 40 36 29 24 20 40
Srednji maksimum (°C) 4 6 12 18 23 26 29 29 24 18 10 4 17
Srednji minimum (°C) −3 −3 1 6 11 14 15 15 11 6 2 −2 6
Apsolutni minimum (°C) −27 −22 −20 −6 1 4 7 6 2 −7 −18 −24 −27
Precipitacija (mm) 37 30 36 45 60 81 66 53 54 47 54 47 612


Geografski položaj uredi

 
Položaj Odžaka u opštini

Za položaj Odžaka bitan je položaj na saobraćajnoj osnovi Novi Sad - Sombor koja ima širi međuregionalni značaj i predstavlja jednu od varijanti spajanja jugoistočne sa centralnom Evropom. Položaj Odžaka odredio je saobraćajnu raščlanjenost u čijem se središtu spaja nekoliko železničkih krakova, od kojih meridionalna železničko-prometna osovina ima dominantni, a ostali saobraćajni pravci regionalni ili lokalni značaj. Jugoistočni železnički krak iz Novog Sada, i severni iz Sombora formirali su severni i južni pravac odžačkom prostoru. Železnički krak u pravcu Novog Sada ima prvorezredni supraregionalni značaj, jer se oslanja na glavnu železničku magistaralu i preko Beograda povezuje sa jugoistočnim delovima Balkanskog poluostrva, u pravcu Atine i Sofije, i dalje sa Istanbulom i Malom Azijom. Severna saobraćajna linija direktno se oslanja na magistralu Subotica - Dalj- Vinkovci u pravcu Zagreba i Ljubljane. Saobraćajna povezanost zapadnog i severozapadnog dela odžačke opštine izvodi se preko Karavukova, sekundarnog saobraćajnog čvora Odžaka, i u pravcu Bogojeva sa osloncem na već spomenutu magistalu Subotica - Sombor - Dalj -Vinkovci. Karavukovo je sekundarni saobraćajni čvor Odžaka, dok se Bogojevo zbog svog položaja na glavnoj magistrali pojavljuje kao zaseban saobraćajni individualitet. Preko Karavukova na odžački saobraćajni čvor nadovezuje se i železnička linija iz Bača i Bačke Palanke, čime se formira zapadni jugozapadni saobraćajni sistem odžačkog prostora, koji spaja nekoliko saobraćajnih pravaca sa račvanjem kod Karavukova i Bogojeva.[4]

Udaljenost od glavnih gradova iz regiona uredi

Naziv grada Beograd Zagreb Sarajevo Podgorica Tirana Skoplje Sofija Bukurešt Budimpešta Ljubljana
Udaljenost u km 138 331 323 477 654 569 527 757 268 471

Istorijat mesta uredi

Osnivanje Odžaka uredi

Prvi pomen Odžaka vezuje se za 1557. ili 1558. godinu. Odžaci se tada pominju kao naselje u Bačkoj koje su osnovali Turci za vreme vojnih operacija koje su vodili u južnoj Ugarskoj. O poreklu imena naselja postoji više teorija, jedna od njih je da ime vodi poreklo od imena turskog vojnog odreda koji je boravio na prostoru naselja, postoji i teorija po kojojime vodi poreklo od turske reči za dimnjak, (zbog dimnjaka koji su virili iz zemunica prvog naselja), kao i da su Odžaci dobili naziv po bosanskom Odžaku odakle je u 16. veku doseljeno 7 srpskih porodica. U 17. veku Odžaci su opusteli, stanovništvo se pod pritiskom velikih dažbina,naplaćivanih za vojne potrebe i rata,mahom iselilo na sever. Tokom 18. veka naselje je obnovljeno i tada u Odžacima živi oko stotinak srpskih i šokačkih porodica. Vlasti Habzburške monarhije odlučuju da kolonizuju ovaj prostor nemačkim kolonistima, što dovodi do prisilnog iseljavanja starosedelačkog stanovništva (Srba i Šokaca).

Razvoj Odžaka uredi

 
Poštanska marka iz 1895. godine

Od doseljavanja prvih kolonista vrtoglavi privredni razvoj Odžaka koji se pre svega oslanjao na proizvodnju kudelje pratio je i društveni razvoj mesta. 1762. godine osnovana je prva škola, na nemačkom jeziku. Prva crkva sagrađena je 1764. godine, ali od nje nije sačuvan nikakav trag. 1818. godine održana je proslava povodom postavljanja temelja nove crkve koja je završena 1821. godine. 1813. godine Odžaci dobijaju privilegiju održavanja nedeljnog sajma i dva godišnja vašara i dobijaju status trgovišta. 1871. godine osniva se sreski sud, 1879. služba zemljišnih knjiga, 1884. služba kneza (prvi odžački knez bio je Jozef Visi). Prva štamparija osnovana je 1887. godine. U Odžacima u to vreme rade dva novčana zavoda: Odžačka štedionica i Odžačka kasa uzajamne pomoći, a 1897. osnovana je i poreska služba.1895. godine završena je izgradnja pruge Novi Sad-Baja koja prolazi kroz Odžake, a iste godine kroz mesto je prošao i prvi voz. 1899. godine u okviru samostana u Odžacima izgrađeno je prvo dečje zabavište koje je 1936. godine premešteno u novu moderniju zgradu koju je izgradio vlasnik Fabrike kanapa i užarije Johan Ertl. 1906. firma Ertl i Šverer (takođe delom u vlasništvu porodice Ertl) otvara prvu električnu centralu za potrebe svog mlina i tako dolazi i do elektrifikacije mesta. 1911. godine u Odžacima osnovan je fond za izgradnju građanske škole, prikupljeno je 70 000 kruna, ali je izgradnja škole odložena zbog Prvog svetskog rata. 1917. godine prikupljeno je još 300 000 kruna i škola počinje sa radom, prvobitno u kući porodice Kraus, pa u kući porodice Bruner i konačno se 1927. premešta u novu zgradu napravljenu po nacrtu arhitekte Jozefa Švera.

Prvi svetski rat uredi

Za vreme Prvog svetskog rata u Odžacima se otvara vojni lazaret u zgradi osnovne škole u kojem su lečeni ranjenici donešeni sa fronta. U Prvom svetskom ratu poginulo je 162 Odžačana. Po oslobođenju Odžaci postaju deo Kraljevine SHS i kasnije Kraljevine Jugoslavije.

Odžaci – centar kudelje uredi

 
Dvorac Ertl-Tehnička škola

Doseljeni kolonisti uglavnom su se bavili poljoprivredom. Njihovim dolaskom počinje i masovan uzgoj konoplje iako se po nekim turskim defterima gajenje konoplje spominje još u vreme kad su oni vladali ovim prostorima. Zemljište u Odžacima i okolini bilo je idealno za gajenje ove biljke, čemu je najviše doprinosila reka Mostonga koja se često izlivala i plavila okolna područija. Takođe Mostonga je bila idealna za močenje konoplje. Proizvodnju je inicirao baron Kotman koji je izvestio Beč da konoplja dobro uspeva na teritoriji novosagrađenih kolonističkih naseobina. On je okupio proizvođače kudelje, obezbedio im sredstva za rad i obavezao se da će od njih otkupiti 5 000 lakata tkanine godišnje. Proizvodnja se kasnije omasovila, i Odžaci postaju jedan od najvećih centara za proizvodnju kudelje u Evropi.[5] 1779. počinje da se održava vašar kudelje, koji vremenom dobija na značaju. 1907. godine otvara se fabrika za preradu kudelje i proizvodnju užadi, otvaraju je članovi imućne porodice Ertl (Franc i Johan) po uzoru na sličnu fabriku u Segedinu. Od početnih 200 radnika fabrika se brzo razvija i već 1929. dostiže cifru od 880 zaposlenih. Vremenom proizvodnja se širi pa se osim užadi proizvode i jutani tepisi, a od 1933. i vunena i svilena tkanina.

Dolazak nemačkih kolonista uredi

Kolonizacija Odžaka nemačkim življem počinje 1755. godine kada se donosi odluka o naseljavanju 300 nemačkih porodica. Nemački kolonisti od vlasti Habzburške monarhije dobijaju zemljište za gradnju kuća, onoliko zemlje koliko su mogli da obrađuju, seme itd. Osim toga dobijaju status slobodnih carskih podanika, pa su tako kmetovi među njima oslobođeni svojih obaveza. Kolonisti koji su naselili Odžake bili su većinom iz nemačkih oblasti: Badena, Švarcvalda, Alzasa, Lorene, Hesena itd. U svoje novo mesto boravka dolazili su Dunavom, brodovima poznatim pod imenom Ulmske kutije plovili su preko Beča i Budimpešte do Apatina gde su se iskrcavali. Prvi kolonisti stigli su 1756. godine, među kojima je bio i baron Kotman, vlasnik poseda.

Drugi svetski rat i Kulturbund uredi

1920. godine osnovan je Kulturbund, nemačka nacionalistička organizacija, koja je bila početno zamišljena kao nepolitička organizacija koja deluje na području cele Kraljevine Jugoslavije, a imao za cilj da čuva i razvija nemačku kulturu i jezik.[6] Organizacija je dva puta zabranjivana prvi put 1924. godine, drugi put tokom Šestojanuarske diktature. Prvi ogranak Kulturbunda u Bačkoj formiran je 1920. godine u Parabuću (Ratkovo). 1930. godine dozvoljen je rad Kulturbunda. Dolaskom Adolfa Hitlera na vlast u Nemačkoj delovanje Kulturbunda se radikalizuje i prihvataju se nacional-socijalističke ideje unutar organizacije. Iz godine u godinu broj članova raste, posebno nakon 1939. godine i početka Drugog svetskog rata. Tokom rata organizacija jača i postaje glavni organizator društvenog života u nemačkim mestima u Bačkoj, između ostalih i u Odžacima. Takođe organizuje odlazak mladih Nemaca u Vermaht i SS jedinice. Posle invazije snaga Trećeg rajha na Jugoslaviju, teritorija Bačke okupirana je od strane mađarske vojske. Tokom okupacije vršen je sistematski progon: Srba, Jevreja, Roma kao i političkih neistomišljenika svih nacionalnosti od strane mađarske vojske i žandarmerije.

Oslobađanje Odžaka uredi

 
Ulica Karla Marksa

Oslobođenje konačno dolazi 22. oktobra 1944. godine.[7] Odžake su oslobodile Vojvođanske brigade zajedno sa jedinicom Crvene armije. Ozbiljnije borbe sa mađarskim žandarima vodio je Bačkopalanački odred 17. oktobra između Parabuća (Ratkova) i Odžaka. Na sam dan oslobođenja nije bilo otpora kao ni dočeka oslobodioca pošto je mesto bilo uglavnom naseljeno nemačkim življem koji su se većinom povukli zajedno sa nemačkom vojskom i napustili zemlju, prva kolona je krenula još 9. oktobara. Jedan broj Nemaca je ostao, oni su internirani u logore da bi kasnije takođe napustili zemlju i preselili se mahom u Austriju i Nemačku. Po oslobođenju ovih krajeva dolazi do Batinske bitke, najveće bitke na ovim prostorima u kojoj vojnici Crvene armije i Vojvođanskih brigada pod komandom potpukovnika Srete Savića uspevaju da poraze nemačke snage koje su brojale čak 60 000 vojnika, pređu Dunav i oslobode Dardu i Beli Manastir, čime su nemačke snage potisnute na teritoriju Mađarske.

Period nakon Drugog svetskog rata uredi

Po završetku Drugog svetskog rata dolazi do kolonizacije stanovništva iz manje razvijenih krajeva države u Vojvodinu, kako bi se naselio prostor na kom je pre rata živela nemačka nacionalna manjina. U opštini Odžaci uglavnom su naseljeni kolonisti iz južne Srbije i to iz: vranjskog, leskovačkog, pirotskog, niškog i topličkog okruga. U Karavukovu su naseljeni kolonisti iz Vranjske kotline i Gornje Pčinje, u Ratkovu iz Toplice i okoline Leskovca, u Srpskom Miletiću iz Jablanice, Vlasotinaca i Suve reke, u Deronjama iz okoline Pirota, a u Odžacima iz okoline Pirota i Niša. U Bački Brestovac i Bački Gračac naseljeni su kolonisti iz Bosne i Like.

Političko i administrativno uređenje uredi

Odžaci imaju status gradskog naselja i sedište su opštine Odžaci koju čine: Odžaci, Bački Brestovac, Bački Gračac, Bogojevo, Deronje, Karavukovo, Lalić, Ratkovo i Srpski Miletić. Organi vlasti u Odžacima su Skupština opštine Odžaci, Prdsednik Opštine, Opštinsko veće, Opštinska uprava i nezavisna regulatorna tela.[8]

Skupština opštine uredi

Skupština opštine je predstavnički organ koji vrši osnovne funkcije lokalne vlasti, utvrđene ustavom, zakonom i statutom. Skupštinu opštine čine 27 članova.

Predsednik Skupštine Opštine Odžaci je Goran Đaković, a njegov zamenik Miroslav Kondić.

Predsednik opštine uredi

Predsednika opštine bira Skupština opštine iz reda odbornika na period od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika. Predsednik Skupštine opštine predlaže kandidata za predsednika opštine.

Predsedniku opštine i zameniku predsednika opštine, izborom na ove funkcije, prestaje mandat odbornika u Skupštini opštine. Predsednik opštine i zamenik predsednika opštine su na stalnom radu u opštini.

Predsednik Opštine Odžaci je Dušan Marijan, a njegov zamenik Biljana Cekić.

Opštinsko veće uredi

Opštinsko veće bira Skupština opštine na predlog predsednika opštine, na period od četiri godine i ono utvrđuje predlog odluke o budžetu opštine, vrši nadzor nad radom opštinske uprave, poništava ili ukida akte opštinske uprave koji nisu u saglasnosti sa zakonom, statutom i drugim opštim aktom ili odlukom koju donosi skupština opštine, rešava u upravnom postupku u drugom stepenu o pravima i obavezama građana, preduzeća i ustanova i drugih organizacija iz izvornog delokruga opštine.

Opštinsko veće Odžaka broji 11 članova, a njime predsedava Predsednik Opštine Odžaci Dušan Marijan.

Opštinska uprava uredi

Opštinska uprava je stručno-izvršna služba, koja neposredno sprovodi propise opštine, kao i republičke zakone i druge propise čije izvršenje je povereno opštini, priprema nacrte odluka i drugih akata koje donosi Skupština opštine i Predsednik opštine i vrši stručne poslove koje joj poveri Skupština opštine i Predsednik opštine.

Demografija uredi

U naselju Odžaci 2011. živelo je 9021 stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosila je 43 godine (41 kod muškaraca i 44,9 kod žena). U naselju ima 3352 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,63. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Odžaci imaju 9021 stanovnika. Prema etničkim grupama, stanovnici Odžaka su se izjasnili kao Srbi (7487), Jugosloveni (53), Crnogorci (48), Romi (96), Hrvati (102), Slovaci(125) i Mađari (229).

Struktura stanovništva uredi

Godina popisa 1948.[9] 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002. 2011.
Br. stanovnika 6607 7266 7841 9052 9933 10567 10108 9021
Etnički sastav
Srbi
  
7487 84.97%
Mađari
  
229 2.60%
Slovaci
  
125 1.42%
Hrvati
  
102 1.16%
Jugosloveni
  
53 0.60%
Crnogorci
  
48 0.54%
Romi
  
96 1.09%
Nemci
  
33 0.37%
Makedonci
  
13 0.15%
Rusini
  
15 0.15%
Rusi
  
5 0.06%
Slovenci
  
13 0.15%
Ukrajinci
  
7 0.08%
Bugari
  
5 0.06%
Bunjevci
  
5 0.06%
Albanci
  
25 0.28%
Rumuni
  
15 0.17%
Česi
  
3 0.03%
Vlasi
  
2 0.02%
Muslimani
  
6 0.07%
Ostali
  
539 6.12%
Stanovništvo Odžaka prema polu
Žene
  
51.93
Muškarci
  
48.07
Stanovništvo Odžaka prema starosti
85+
  
0.91
80-85
  
2.20
75-79
  
3.90
70-74
  
4.95
65-69
  
4.51
60-64
  
8.56
55-59
  
9.11
50-54
  
7.77
45-49
  
7.31
40-44
  
6.49
35-39
  
6.62
30-34
  
6.87
25-29
  
6.61
20-24
  
6.00
15-19
  
5.57
10-14
  
4.26
5-9
  
4.61
0-4
  
3.76

Domaćinstva uredi

Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.[10] 2011.
Broj domaćinstva 1924 2039 2225 2757 3299 3623 3520 3352
Broj članova 1 2 3 4 5 6 i više članova Prosečan broj članova
Broj domaćinstva 795 966 694 608 198 91 2.63

Stanovništvo prema bračnom stanju i polu uredi

Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 3967 1157 2499 165 138 8
Ženski 4486 920 2512 762 279 13

Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja uredi

Pol Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Prerađivačka industrija Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Hoteli i restorani
Muški 114 1 970 16 69 236 52 110
Ženski 66 1 648 15 275 36 28
Oba 210 2 1618 16 84 511 88 138
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale uslužne aktivnosti Nepoznato Ukupno
Muški 32 26 104 48 50 54 75 1987
Ženski 59 25 76 137 132 42 54 1594
Oba 91 51 180 185 182 96 129 3581

Verska struktura stanovništva uredi

Verska struktura stanovništva Odžaka
Pravoslavci
  
83.97
Katolici
  
7.07
Agnostici i neopredeljeni
  
0.03
Ateisti
  
0.98
Muslimani
  
0.11
Protestanti
  
2.68
Ostale hrišćanske religije
  
0.20
Istočnjačke veroispovesti
  
0.01
Ostale veroispovesti
  
0.01
Ne izjašnjavaju se
  
4.36
Nepoznato
  
0.47

Privreda uredi

Odžaci su ranije bili orijentisani na poljoprivrednu proizvodnju, ali u poslednjih 50. Godina razvila se tekstilna, hemijska i mašinska industrija. Značajni izvozni rezultati su postignuti u hemijskoj industriji, kao i u proizvodnji i izvozu mašina i opreme za poljoprivredu, kako za domaće tako i za inostrano tržište. Na skoro 2.000 hektara šuma omogućen je razvoj lovnog turizma i privlači veliki broj stranih turista.[11] Razvoj privrede je povećao i stopu zaposlenosti i doprineo je stvaranju boljih uslova za život građana. Privreda Odžaka orijentisana je na bivše republike Jugoslavije, ali i na zemlje Evropske unije, kao što su Nemačka, Italija i Bugarska. U Srbiji Odžaci privredno gravitiraju ka Novom Sadu i Bačkoj Palanci.[12]

Privredni napredak Odžaka – polovina šesdesetih do kraja osamdesetih godina XX veka uredi

 
Autobus Saobraćaj Odžaci

Razvijane su industrijske grane za koje je u opštini postojala sirovinska osnova, kao što su: tekstilna industrija sa proizvodnjom sintetičkih prediva, proizvodnja, mlevenje i prerada žitarica, proizvodnja hleba i peciva, kao i prerada mleka i proizvoda mlečnih proizvoda, proizvodnja stočne hrane. Proizvodnja je prekinuta u poslednjih desetak godina, pa su proizvodni kapaciteti ostali van funkcije.

Devedesete i sankcije uredi

Sankcije Jugoslaviji devedesetih su najviše pogodile Odžake, velika preduzeća Odžaka nisu imala mogućnost da plasiraju svoje proizvode i izvoze ih u inostranstvo. Posledice su bile mnogobrojne: otpušten je veliki broj ljudi, oprema u preduzećima je zastarela, a čak su i neke fabrike koje su bile ponos opštine prestale sa radom. Prestanak rada većih preduzeća uzrokovao je veliku stopu nezaposlenosti, smanjenje proizvodne aktivnosti, gubitak tržišta i izostanak tehnoloških inovacija.

Početak privatizacije uredi

Proces privatizacije u Odžacima je bio isti kao i u Srbiji, spor i bez odgovarajućeg socijalnog programa i programa zapošljavanja.[13] Najveći problem privatizacije u Odžacima su neuspele privatizacije koje se ogledaju u poništenju privatizacije, otpuštanju radnika, padu proizvodnje i napuštanju osnovne delatnosti. Privatizovana preduzeća su restruktuirana, pa je većina radnika ostala bez posla, postojeći proizvodni pogoni su postali skladišta i otkupne stanice, te ne mogu služiti za zapošljavanje.

Novi uspon Odžaka uredi

 
Ulica u Odžacima

Hemijska industrija preovlađuje u Odžacima, čiji je nosilac “Hipol” i manja preduzeća koja se bave preradom plastike “Bonel”, ”Dunaplast”, ”Polins”, ”Grajner”. Mašinska industrija ”Poljostroj” sa proizvodnjom poljoprivrednih mašina. Zanatske radnje za štampu i konfekcioniranje ambalaže. Izgradnja graćevinske galanterije, izrada nameštaja, odevnih predmeta. Sa radom je počela i tekstilna industrija, kao i prehrambena industrija.

Kultura uredi

Odžaci se odlikuju prvenstveno svojom šarolikošću: nacionalnom, kulturnom, verskom i dr. Upravo ova šarolikost može se videti na brojnim turističkim manifestacijama koje se tokom godine održavaju u svim naseljima opštine. Svaka od njih je jedinstvena i posebna, a pojedine pretenduju da prerastu u tradicionalne manifestacije koje svojim značajem prevazilaze granice opštine Odžaci.

Umetnici iz Odžaka uredi

 
Slika Dragana Kosovca

Među književnicima, slikarima i glumcima iz Odžaka kao najznačajniji se ističe Jovan Hadžić, književnik i političar, koji je nemačku osnovnu školu 1810. godine završio u Odžacima.[14]> Bio je među najobrazovanijim i najistaknutijim Srbima svog vremena, a 1826. godine u Pešti je sa nekoliko znamenitih Srba osnovao Maticu srpsku, čiji je bio prvi predsednik. Zatim su tu i Atanasije Nikolić slavni matematičar, pesnik, pisac, pozorišni reditelj i glumac koji je sa Jovanom Sterijom Popovićem osnovao prvo pozorište 1841. godine u Beogradu, Teatar na Đumruku, kao i Milka Grgurova prva profesionalna glumica u Srbiji, “srpska Sara Bernard”. U Odžacima je rođen i pisac Radomir Z. Putnik koji je takođe i dramaturg, teatrolog, pozorišni i književni kritičar. Tu su i slikari Karol Miloslav Lehotski, prvi školovani slikar, i Rafailo Georgije Momčilović slikar iz redova Srpske pravoslavne crkve. Pesnici Jovan Berić, Đena Pavlović [15], čija je poema “Sitna knjiga od Krajine Marku, Šalje mu je na koljeno: Odžačanin Đemo” i socijalni pesnik Proka Jovkić. Slobodan Trkulja srpski muzičar, multiinstrumentalista, kompozitor i pevač grlenog i vizantijskog stila koji je iz Odžaka. Takođe u Odžacima je živela i glumica Jugoslava Drašković.

Manifestacije u Odžacima uredi

Neke od manifestacija su:[16]

  • Lomljenje božićne česnice
  • Doček Nove godine
  • Haiku festival
  • CACIB Međunarodna izložba pasa svih rasa
  • Odžaci na dlanu
  • Oslikavanje uskršnjih jaja
  • Fijakerijada

  • Moto fest
  • Dan Dunava
  • Međunarodni festival meda
  • „Zlatni kotlić“ opštine Odžaci
  • Internacionalni karate turnir „Zlatna pesnica“
  • Odžačka rakijada
  • IMAF Međunarodni festival multimedijalne umetnosti

Obrazovanje uredi

U Odžacima se nalaze dve osnovne škole OŠ Miroslav Antić i OŠ Branko Radičević.[17] Nakon oslobođenja Odžaka osnovana je Državna niža gimnazija, koja se kasnije razvila u Gimnaziju Jovan Jovanović Zmaj, danas je to Gimnazija i ekonomska škola Jovan Jovanović Zmaj. Pored nje u Odžacima postoje još dve srednje škole Tehnička škola [18] i privatna ekonomsko-poslovna škola Srednja stručna škola Odžaci [19], kao i odeljenje niže muzičke škole "Petar Konjović" i fakulteta za uslužni biznis EDUKONS.

Sport uredi

 
Sportsko-poslovni centar

Prvi fudbalski klub u Odžacima osnovan je 1919. godine pod imenom Odžački športski klub [20], a nastupa na stadionu Ivo Lola Ribar.[21] Godine 1928. osnovan je i teniski klub koji je bio jedan od favorita na teniskim takmičenjima u tadašnjoj državi. Teniski klub je raspolagao sa 5 teniskih terena. Između dva rata u Odžacima je radilo Sokolsko društvo deo Sokola Kraljevine Jugoslavije, a održan je i Sokolski slet.

Grad je sada sedište nekoliko sportskih klubova najznačajniji su fudbalski klub Tekstilac koji se takmiči u Srpskoj ligi Vojvodina, zatim OFK Odžaci, košarkaški klub Odžaci, karate klub Mladost, ženski rukometni klub Odžaci, odbojkaški klub Odžaci, šahovski klub Mladost. Pored njih postoje i klubovi u streljaštvu i streličarstvu kao i teniski i stonoteniski klub.

Najuspešniji i najpoznatiji sportisti Odžaka uredi

Znamenitosti Odžaka uredi

Crvenokosa boginja uredi

Glavni članak: Starčevačka kultura
 
Crvenokosa boginja

Statua je pronađena 1989. kada je sonda 6dž6 postavljena u blizini centra grada. Ova figurina je posebna zbog svoje monumentalnosti u odnosu na slične nalaze.[22] Njena visina iznosi 38 cm, pravi je div u poređenju sa do sada pronađenim nekompletnim statuetama istog tipa, čija visina ne prelazi 15 cm. Jedinstvena je u svetu, premda neki arheolozi osporavaju značaj ovog nalaza. Ako svemu dodamo da su u njoj sjedinjeni simboli ženske i muške plodnosti, invencija tadašnjeg umetnika, pre više od 7.000 godina, izaziva ushićenje. Gledana u celini, statueta deluje genijalno. Crvenokosa boginja i pored vidno izraženih atributa ženske plodnosti istovremeno je i simbol muške plodnosti jasno prikazan testisima i falusom. Ostaci ranoneolitskog ratarskog naselja otkriveni su još 1965. godine, kada su građeni nasipi protiv poplave, na mestu gde Dunav pravi veliku okuku, između sela Deronja i Karavukova. Tu se zatekao i arheolog amater Sergej Karmanski, koji je primetio u zemlji ostatke neobične grnčarije. Zaustavio je bager i počeo da kopa. Sergej Karmanski je, sa puno požrtvovanja, spasavao ovo arheološko nalazište. Radio je sa mnogim arheološkim ekipama. Bio hvaljen i osporavan, ali nesumnjivo zaslužan što su pronalasci sa lokaliteta Donja Branjevina, postali dostupni domaćoj i svetskoj naučnoj javnost. Zahvaljujući njemu Odžaci su dobili Muzejsku jedinicu čiju je izložbenu postavku posetilo hiljade ljudi, a grad i opština postali prepoznatljivi po Crvenokosoj boginji.

Verski objekti uredi

Odžake krase brojni sakralni objekti. Svaki od njih odiše svojstvenom lepotom i skladnošću graditeljskih linija, a poseban utisak ostavlja dubok ođek zvona sa crkvenih tornjeva koji se pruža nad ravnicom.

U samom gradu nalazi se niz sakralnih objekata od kojih je nekolicina pod zaštitom države. Osim navedenih sakralnih objekata koji se nalaze pod zaštitom države Odžake krase i druge crkve koje takođe poseduju određen kulturnoumetnički i istorijski značaj.

Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima uredi

 
Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima

U Odžacima se nalaze tri crkve, Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima koji predstavlja najmlađi sakralni objekat u opštini čija je izgradnja počela 1989. godine.[23]

Rimokatolička crkva arhanđela Mihaila u Odžacima uredi

Rimokatolička crkva Sv. Arhangela Mihovila u Odžacima sagrađena je 1821. god. na mestu starije crkve iz 1764. godine. Posebno se ističe i njena dekorativna glavna fasada sa tri tornja. Bogatu unutrašnju dekoraciju između ostalog krasi oltarna slika Sv. Mihovila kako probada sotonu, rad Jožefa Peškija iz 1834. godine. Po lepoti ističe se i slika Svetog Trojstva, rad majstora Polaka, koja je inače kopija po Rubensu. Godine 1970. crkva je stavljena pod zaštitu države kao spomenik kulture od velikog značaja.[24]

Kapela Svetog Vendela uredi

Pored crkava, na katoličkom groblju se nalazi Kapela Svetog Vendela. Kapela je prvobitno podignuta 1776. godine, a 1893, godine je sagrađena sadašnja kapela. Ova kapela svedoči o prisustvu nemačkog naroda i kulture u Vojvodini. Renovirana je 2004. godine, a od 1970. godine se nalazi pod zaštitom kao spomenik kulture.[25]

Spomen-krst ubijenim podunavskim Švabama uredi

Između Odžaka i Bačkog Gračaca 2011. godine otkriven je spomen-krst za 212 ubijenih podunavskih Švaba. Streljanje su 25. novembra 1944. godine izvršili pripadnici partizanske vojske. Tog dana su streljani muškarci iz Filipova, današnjeg Bačkog Gračaca, a među njima je bilo i maloletnika. Ispod krsta su uklesana imena svih žrtava koje se nalaze u tri odvojene masovne grobnice. Partizani su uhapšene Nemce podelili u tri odvojene grupe. Najpre je prva grupa iskopala raku u kojoj su ih streljali, a potom ih je zemljom prekrila druga grupa. To se ponovilo i sa drugom i sa trećom grupom.[26]

Drvored platana,kestena i lipe - spomenik prirode uredi

Drvored platana, kestena i lipe, duž saobraćajnicu iz Sombora, 1978. godine stavljen je pod zaštitu države. Drvored platana, kestena i lipe predstavlja jedino zaštićeno prirodno dobro na teritoriji Odžaka.[27]

Odžaci i drugi gradovi i opštine uredi

Pobratimske opštine uredi

Partnerski gradovi i opštine uredi

Poznati Odžačani uredi

Neki od najpoznatijih Odžačana su:[30]

  • Jovan Berić (1786-1845), pesnik
  • Eduard Florijan Birli, (1786-1854), lekar i naučnik
  • Jovan Mladenović Subota (1790-1863), učitelj
  • Jovan Hadžić (1799-1869), književnik i političar
  • Atanasije Nikolić (1803-1882), matematičar i pisac
  • Milka Grgurova (1840-1924), glumica
  • Đena Pavlović (1851-1901), pesnik i književnik
  • Šamu Borovski (1860-1914), doktor filozofije
  • Rafailo Georgije Momčilović (1875-1941), slikar
  • Proka Jovkić (1883-1915), pesnik
  • Boško Perošević (1956-2000), političar
  • Ivan Stojmenović (1957-2014), matematičar

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. „Istorijat Opštine Odžaci”. odzaci.rs. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  2. „Reljef u Odžacima”. turizamodzaci.rs. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-23. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  3. „Klima u Odžacima”. turizamodzaci.rs. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-23. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  4. „Geografski položaj Odžaka”. odzaci.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  5. „Zavičaj kudelje, tamburaša i alasa”. paunpress.com. Arhivirano iz originala na datum 2015-05-31. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  6. Tomasevich 2002: str. 201
  7. Kalendar lokalnih dešavanja, mod.gov.rs, Pristupljeno 30. 5. 2015.
  8. „Organizaciona struktura opštine”. odzaci.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  9. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  10. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
  11. „Lov i ribolov - Odzaci”. srbija.superodmor.rs. Arhivirano iz originala na datum 2015-05-31. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  12. „Privreda u Odžacima”. opstinesrbije.com. Arhivirano iz originala na datum 2016-06-30. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  13. „Privatizacija preduzeća u Odžacima”. ico.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  14. „Jovan Hadžić”. riznicasrpska.net. Arhivirano iz originala na datum 2016-09-23. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  15. „Đena Pavlović”. odzaci-hodschag.blogspot.com. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  16. „Manifestacije”. turizamodzaci.rs. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-24. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  17. „Osnovne škole iz Odžaka”. odzaci.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  18. „Srednje škole iz Odžaka”. odzaci.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  19. „Privatna srednja škola iz Odžaka”. edukacija.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  20. „ODZACI - Sportski Club 1919”. fussballabzeichen.at. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  21. „Stadion Ivo Lola Ribar Odzaci”. soccerway.com. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  22. „CRVENOKOSA BOGINJA KAO SIMBOL”. academia.edu. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  23. „Hram Spaljivanja moštiju Sv. Save u Odžacima”. turizamodzaci.rs. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-25. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  24. „RIMOKATOLIČKA CRKVA SVETOG ARHANGELA MIHOVILA – Odžaci”. vojvodinaonline.com. Arhivirano iz originala na datum 2015-03-17. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  25. „KAPELA SVETOG VENDELA – Odžaci”. Vojvodinaonline.com. Arhivirano iz originala na datum 2015-05-31. Pristupljeno 30. 5. 2015. 
  26. „KRST NA STRATIŠTU NEVINO STRELjANIH BAČKIH ŠVABA”. srpskilist.net. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  27. „DRVORED PLATANA, KESTENA I LIPE – Odžaci”. Vojvodinaonline.com. Arhivirano iz originala na datum 2015-03-17. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  28. „Pobratimske opštine”. odzaci.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  29. „Partnerski gradovi i opštine”. odzaci.rs. Pristupljeno 3. 6. 2015. 
  30. „Slavne Ličnosti”. turizamodzaci.rs. Arhivirano iz originala na datum 2016-07-19. Pristupljeno 3. 6. 2015. 

Literatura uredi

  • Pleša, Josip (1976): Opština Odžaci, Institut za geografiju Prirodno-Matematičkog Fakulteta Novi Sad, Novi Sad
  • Idvorean - Stefanović, Bratislava i Andraši, Olga (2010): Odevne tekstilije zbirke kolonizacija muzejske jedinice Odžaci, Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci
  • Đorđević, Boško. (2012): Mala enciklopedija Odžaka, Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci
  • Đorđević, Boško (2012): Pola veka Gimnazije, Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci
  • Srdanović, Branislav (2013): Prošlost Odžaka kroz stare fotografije, Narodna biblioteka Branko Radičević, Odžaci
  • Tomasevich, Jozo (2002). War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration. Stanford: Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-3615-2. 

Spoljašnje veze uredi

 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Odžaci
 Potražite izraz Odžaci u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.