Obični ruj
Obični ruj (latinski: Cotinus coggygria[1]) kog neki narodi zovu magličasto stablo je listopadna biljka iz porodice vonjača (Anacardiaceae).[2]
| Obični ruj | |
|---|---|
| |
| Listovi i cvjetovi | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Anacardiaceae |
| Rod: | Ruj Giovanni Antonio Scopoli |
Raste kao grm ili manje stablo do pet metara visine[3], raširen po Južnoj i Centralnoj. Europi, Centralnoj Aziji i centralnoj Kini.[2]
Karakteristike uredi
Jaki dobro razgranati korjen dopire do dubine od 1,5 m. Grane su ispočetka zelene, kasnije postanu sivkastocrvene - smeđe sa sitnim ljuskama. Šiljati spiralni pupoljci su crvenosmeđi. Jednostavni, naizmjenični, eliptoidni listovi[1] rastu na peteljci dugoj do 4 cm, dugi su 3-7 cm, a široki 4-7 cm. Avers (lice) im je svijetlozeleno, a revers (naličje) plavkasti, u jesen postanu crvenkastosmeđi. cvjetovi su sitni, grupirani u cvastove duge 15-20 cm, na istoj biljci nalaze se dvospolni i sterilni cvjetovi. Cvatu u maju i junu, a plodovi dozrijevaju u julu i augustu.[3]
Plod je koštunica duga 3-5 mm, puna sivo]smeđih sjemenki.[3]
Obični ruj raste do visine do 1600 m nadmorske visine, kako ima vrlo jak korjen, često se koristi za sanaciju klizišta [3]
Ekonomski je važan, jer se koristi za proizvodnju tanina.[2]
Korisna svojstva rujevine uredi
- čišćenje organizma
- zaštita od štetnih bakterija i infekcija
- protiv parandentoze
- hemoroida
- prostate
- čira na želucu
- bolesti mjehura
- bubrega
- bakterija u urinarnom traktu
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Obična rujevina (sh)
- Ruj (sh)
- Smoke tree (en)
- Rujevina