Obična grbaštica
Obična grbaštica ili baštenska sočivica (lat. Lepidium sativum), ponekad zvana i kao baštenska salata kako bi se razlikovala od srodnog dragušca. Prilično brzo raste i jestiva je biljka.[1] [2]
| Grbaštica (Lepidium sativbum) | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Angiosperme |
| Razred: | Eudikotiledone |
| Red: | Rozide Brassicales |
| Porodica: | Brassicaceae |
| Rod: | Lepidium |
| Vrsta: | L. sativum |
| Dvojni naziv | |
| Lepidium sativum L. | |
| Sinonimi | |
| |
Baštenska salata je genetički povezana s potočarkom i senfom sa kojima dijeli papreni, osebujan okus i miris. U nekim regijama, vrtna sočivica je poznat kao senfna salata, baštenska paprena salata, paprena trava ili siromahova paprika.[3][4]
Ova jednogodišnja biljka može doseći visinu od 60 cm, s mnogo grana na gornjem dijelu. Bijeli do ružičasti cvjetovi imaju prečnik samo 2 mm, a grupirani su u razgranate grozdove.[5][6] Kada se konzumira sirova, salata od ove biljke je visoko hranjiva, a sadrži značajnu sadržaj vitamina A, C i K, te nekoliko prehrambenih minerala.
Baštenska salata u poljoprivredi uredi
Baštenska salata uzgaja se komercijalno u Engleskoj, Francuskoj, Holandiji i Skandinaviji.[7]
Uzgoj je praktičan i po ukupnoj masi i na individualnoj razini. Pogodna je za hidroponski uzgoj i uspijeva u blago alkalnim vodama. Na mnogim lokalnim tržištima, potražnja za hidroponski uzgojenom salatom može premašiti dostupnu opskrbu, dijelom zbog toga što njeni listovi nisu pogodni za distribuciju u suhom obliku, tako da mogu biti djelomično sačuvani. Potrošači obično nabavljaju sjemena ili (u Evropi) na tržištu kao kutije živih sadnica.[7]
Jestivi izdanci beru se obično u jednu do dvije sedmice nakon sadnje, kada su visoke 5-13 cm.[8][9]
Baštenska salata dodaje se supama, sendvičima i salatama zbog osobenog okusa.[8] It is also eaten as sprouts, and the fresh or dried seed pods can be used as a peppery seasoning (haloon).[7] Može se izdanci izrezati i koristi u sendvičima s kuhanim jajima, majonezom i soli.
Hranjive tvari uredi
- Količina nutrijenata u 100 g (3,5 oz) sirove biomase
| Komponenta | Količina u datim jedinicama |
| kJ | 134 |
| Proteini | 2,6 g |
| Masti | 0,7 g |
| Ugljikohidrati | 5,5 g |
| Vakna | 1,1 g |
| Šećeri | 4,5+4 g |
| Kalcij | 81 mg |
| Željezo | 1,3 |
| Magnezij | 38 mg |
| Fosfor | 76 mg |
| Kalij | 606 mg |
| Mangan | 0,553 mg |
| Vitamin C | 69 mg |
| Tiamin | 0,08 mg |
| Riboflavin | 0,26 mg |
| Niacin | 1 mg |
| Pantotenska kiselina | 0,247 mg |
| Vitamin B6 | 0,247 mg |
| Folat | 80 ug |
| Vitamin A | 346 ug |
| Beta-karoten | 4150 ug |
| Lutein | 12.500 ug |
| Vitamin E | 0,7 mg |
| Vitamin K | 541,9 ug |
| Voda | 89.4 g |
Izvor:[10]
Sirova biljka sadrži oko 89% vode, 6% ugljikohidrata (uključujući 1% vlakana), 3% proteina, a manje od 1% masti (tabela). U iznosu od 100 grama, sirova masa ima zalihe od 32 kalorije i brojnih hranjivih tvari u značajnim količinama, uključujući vitamin K (516% dnevnih potreba, DV), vitamina C (83% DV) i vitamina A (43% DV). Među mineralima, nivo mangana je visok (26% DV), dok nekoliko drugih, uključujući i kalij i magnezij, ima u umjerenim količinama (tabela).
Ostala upotreba uredi
Vrtna salata, poznat kao chandrashoor , a sjeme kao halloon[11] u Indiji obično koristi se u sistemu Ajurveda.[12]
Povezano uredi
Reference uredi
- ↑ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.
- ↑ Cassidy, Frederic Gomes and Hall, Joan Houston. Dictionary of American regional English, Harvard University Press, 2002. Page 97. ISBN 0-674-00884-7, ISBN 978-0-674-00884-7
- ↑ Staub, Jack E, Buchert, Ellen. 75 Exceptional Herbs for Your Garden Published by Gibbs Smith, 2008. ISBN 1-4236-0251-X, 9781423602514
- ↑ Vegetables of Canada. Published by NRC Research Press. ISBN 0-660-19503-8, ISBN 978-0-660-19503-2
- ↑ Boswell, John T. and Sowerby, James. English Botany: Or, Coloured Figures of British Plants. Robert Hardwicke, 1863. Page 215.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Vegetables of Canada. NRC Research Press. ISBN 0-660-19503-8, ISBN 978-0-660-19503-2
- ↑ 8,0 8,1 Hirsch, David P.. The Moosewood Restaurant kitchen garden: creative gardening for the adventurous cook. Ten Speed Press, 2005. ISBN 1-58008-666-7, ISBN 978-1-58008-666-0
- ↑ https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/2956?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=11203= Arhivirano 2017-02-11 na Wayback Machine-u Full Link to USDA Database entry
- ↑ [https://web.archive.org/web/20170211215847/https://ndb.nal.usda.gov/ndb/foods/show/2956?fgcd=&manu=&lfacet=&format=Full&count=&max=35&offset=&sort=&qlookup=11203= Arhivirano 2017-02-11 na Wayback Machine-u Full Link to USDA Database entry.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2010-02-06. Pristupljeno 2017-01-07.
- ↑ The Wealth of Indian Raw Materials. New Delhi: Publication and information Directorate. 1979. str. CSIR Vol 9, Page 71–72.
Vanjske veze uredi
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Obična grbaštica |
| | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Obična grbaštica |
 | Wikivrste imaju podatke o: Obična grbaštica |