Novogodišnji seksualni napadi u Njemačkoj

Novogodišnji seksualni napadi u Njemačkoj odnose se na incidente prilikom proslave dočeka Nove 2016. godine na ulicama nekoliko njemačkih gradova gdje su zabilježeni masovni, i dotada nezapamćeni slučajevi masovnog, i prema nekim navodima, prethodno organiziranog nasilja, prvenstveno usmjerenog na mlade žene, a čiji su navodni počinitelji bili mladi muškarci porijeklom iz Sjeverne Afrike ili Arapskog svijeta, uključujući tražitelje azila i izbjeglice iz ratom pogođene Sirije koje je prethodne godine u Njemačku pozvala kancelarka Angela Merkel u nastojanju da okonča migrantsku krizu.

Novogodišnji seksualni napadi u Njemačkoj
LokacijaNjemačka
Datum31. 12. 2015 (2015-12-31)–1. 1. 2016 (2016-01-01) (CET)
Vrsta napadamasovno seksualno zlostavljanje, silovanje i pljačka

Najpoznatiji i najmasovniji od tih incidenata se zbio u središtu Kölna pri čemu je sudjelovalo između 500 i 1000 počinietlja, te je kasnije prijavljeno 561 slučajeva seksualnog zlostavljanja i pljačke. Počinitelji su bacali petarde da bi izazvali konfuziju, a potom su stvarali dvostruke kordone oko žena - vanjski, koji je spriječavao bijeg i intervenciju, i unutrašnji, u kome su žrtve bile izlagane pljački, ali i hvatanju za genitalije, trganju odjeće i sl.

Vlasti u Kölnu, uključujući policiju, su ispočetka tvrdile da je proslava Nove godine prošla u redu i da nije bilo nikakvih incidenata. Tek kada su se vijesti o tome, zajedno sa video-snimkama počele širiti društvenim mrežama, vlasti su priznale da se nasilje, uključujući ono seksualnog tipa dogodilo, odnosno da je uhapšeno nekoliko desetaka počinitelja sjevernoafričkog ili arapskog porijekla, uključujući azilante. Slični su događaji, iako u nešto manjoj mjeri, zabilježni na ulicama Hamburga, Stuttgarta, Bielelefda, Frankfurta i Düsseldorfa,.9. januara je njemačka Savezna kriminalistička policija izjavila kako metoda napada odgovara taharuš gamea, odnosno vrsti razbojničkog ili seksualnog napada koja se prakticira u arapskim odnosno sjevernoafričkim zemljama.

Napadi su dobili dodatnu političku dimenziju nakon što je Henriette Reker, novoizabrana gradonačelnica Kölna poznata po žustrom zalaganju za primanje bliskoistočnih izbjeglicama, svojim sugrađankama savjetovala da slične napade u budućnosti izbjegnu tako da ne provociraju mlade useljenike, a što je od strane njenih kritičara protumačeno kako de facto uvođenje šerijatskog prava u Njemačkoj. Žestokoj kritici su podvrgnuti mediji, prije svega državna TV-kuća ZDF, koja dva dana uopće nije izvještavala o incidentima, a što je iz redova desnice i antiimigrantski raspoložene javnosti protumačeno kao cenzura i zataškavanje, kako se ne bi naškodilo službenoj politici Angele Merkel. Kao reakcija na događaje je došlo i do napada radikalnih desničara na stanovnike Kölna bliskoistočnog porijekla, odnosno demoliranje privrednih objekata u njihovom vlasništvu.

Reference uredi

Vanjske veze uredi