Nisiros
Nisiros (grčki: Νίσυρος, talijanski: Nisiro, turski: İncirli) je jedan od dvanaest otoka Arhipelaga Dodekanez u Egejskom moru u Grčkoj.[1]
Nisiros
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Egejsko more |
| Arhipelag | Dodekanez |
| Koordinate | |
| Država |  Grčka
|
| Glavno naselje | Mandraki |
| Površina | 41,2[1] km² |
| Broj stanovnika | 1,008[2] |
 | |
Otok je geološki vulkan koji se erupcijom izdigao sa morskog dna.
Karakteristike uredi
Nisiros leži u jugoistočnom Egeju, smješten između Kosa i Tilosa, nedaleko turske obale.[1]
Nalikuje na krnji stožac, promjera 8 km. Centralnim dijelom otoka dominira kaldera, koja ima promjer oko 4 km, sa rubovima između 250 i 600 metara nadmorske visine, dok joj samo dno leži na nekih 100 metara nadmorske visine. Zapadno i sjeverozapadno od te kaldere nižu se brda Boriatikon, Nifio, Prorok Ilija i Trapezina.[3] Najviši je Prorok Ilija sa svojih 698 metara.[1]
Pored kaldere, nižu se krateri od kojih je najveći elipsoidni Stefanos, dubok 30 metara.[1] Tu se osjeća jaki miris sumpora i vrućina.[1]
Ukupna površina otoka iznosi 41,2 km²[1], okolo njega leži još 4 otočića; Pergusa, Pakeja, Strogili i Giali (koji je naseljen) pa zajedno sa njima Općina Nisiros ima 50.05 km².[2]
Na Nisirosu i svim otočićima uokolo koji su administrativno jedna općina (Dímos Tílou) ukupno živi 1,008stanovnika.[2]
Administrativni centar otoka Mandraki (660 stanovnika[2]) leži na sjeverozapadu, drugo veće naselje Pali (239 st.[2]) leži nešto istočnije. A selo Nikiá (61 st.[2]) leži na brdu na jugu.
Većina plaža Nisirosa nalazi se na sjevernoj razvedenijoj obali, a na južnoj se nalazi velika spilja Drakospilia.[1]
Historija uredi
U antička vremena bio je poznat pod imenom - Porfiris, zbog školjaka od kojih se dobijala u to vrijeme izuzetno cijenjena grimizna boja za tkanine.[3]
Historija Nisirosa usko je povezana sa brojnim vulkanskim erupcijama koje su pogodile otok.
Po Grčkoj mitologiji Nisiros je bio dio Otoka Kosa, kog je Posejdon u borbi sa Titanima (Titanomahija) otrgnuo i bacio na titana Polibota, da ga ubije. Taj odlomljeni komad Kosa bačen u Egej ispod kojeg leži polumrtvi Polibot je današnji Nisiros. Vulkanske erupcije posljedica su samrtnih kretnji Polibota.[4]
U realnosti prastanovnici Nisirosa bili Karijci, a nakon njih su ga kolonizirli Ahejci sa Kosa, a zatim i oni sa Rodosa. Takav tok događanja potvrđuju brojne relikvije pronađene na otoku, koje su ostavili ljudi iz Tesalije, Kosa i Rodosa. Homer, spominje Nisirosijance među Grcima koji su se borili pod Trojom, a zna se i da je Nisiros plaćao porez Atenskom Delskom savezu.[4]
Za drevne otočane glavni bogovi bili su Posejdon i Apolon, ali su poštovali i Zeusa i Hermesa, kojima su također podizali hramove. Nisiros je tokom 5 i 4. vijeka pne. bio vrlo prosperitetan, a to je nastavio biti i za Grčko-perzijskih ratova. U to vrijeme bio je podložan kraljici Artemiziji I iz Halikarnasa, kojoj su plaćali danak.[4]
Nakon tog perioda, Nisiros je postao dio Atenskog Imperija, ali je taj period vrlo kratko trajao, pa je nakon tog 200 godina bio nezavisan. Nakon tog potpao je pod vlast Rodosa, a od 1315. otokom vladaju Malteški vitezovi koji su podigli pet fortifikacija na strateškim točkama po otoku.[4]
Velika vulkanska erupcija 1422. izazvala je stvaranje velikog kratera u sredini otoka, nakon tog se dobar dio stanovnika raselio.[3] To nije bio kraj mukama otočana, jer su nakon tog uslijedile brojne pljačkaške akcije Osmanlija koje su trajale sve do 1523. kad su konačno ovladali otokom.[4]
U vrijeme Grčkog rata za nezavisnost, već od 1821. su otočani aktivno podržavali i sudjelovali u njemu, ali su i nadalje ostali dio Osmanskog Carstva sve do 1912. kad su pripali Kraljevini Italiji. To stanje potrajalo je do 1948. kad je Nisiros sjedinjen sa Kraljevinom Grčkom.[4]
Transport uredi
Nisiros je povezan dnevnom brodskom linijom sa Rodosom, a ljeti i sa Pirejom (dva puta tjedno).[5]
Pogledajte i ovo uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 „Information about the geography of Nisyros” (engleski). Greeka. Pristupljeno 10. 06. 2017.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 „Greece: South Aegean” (engleski). City population. Pristupljeno 10. 06. 2017.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 „History of Nisiros” (engleski). Municipality of Nisiros. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-16. Pristupljeno 9. 06. 2017.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 „About the history of Nisyros island, Greece Source: www.greeka.com” (engleski). Greeka. Pristupljeno 10. 06. 2017.
- ↑ „Ship timetables” (engleski). .Municipality of Nisiros. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-04. Pristupljeno 9. 06. 2017.
Vanjske veze uredi
- The island Arhivirano 2017-06-08 na Wayback Machine-u (en)