Neretljani ili Neretvani su bili južno slavensko pleme, odnosno narod koji je u ranom srednjem vijeku živio na području današnje Južne Dalmacije (između rijeka Neretve i Cetine i obližnjim jadranskim otocima) i bio poznat po bavljenju piratstvom i pomorskim vještinama. U pisanim izvorima suvremenika su bili poznati pod imenom Narentani ili Narentini (grčki: (Ν)αρεντάνοι; latinski: Arentani), ali i Pagani, čime se označavalo njihovo paganstvo, odnosno odbijanje da se, za razliku od većine njihovih južnoslavenskih srodnika u to vrijeme, podvrgnu pokrštavanju. Zbog toga se područje u kome su živjeli u srednjovjekovnim izvorima označava kao Paganija.

Neretljani se u historijskim izvorima prvi put javljaju u 9. vijeku, i to prvenstveno u kontekstu problema koji su svojim piratskim aktivnostima u Jadranu stvarali interesima Venecije. Tako je 830. mletački dužd Giovanni I Partecipazio sklopio s Neretljanima mirovni sporazum, ali je on 835. prekršen te zaplijenjeno nekoliko mletačkih brodova. 840. je mletački dužd Pietro Tradonico poražen u sukobima s Neretljanima koji su, s druge strane, u isto vrijeme nanijeli poraz i saracenskim piratima. Godine 887. je pokušaj dužda Pietra I Candiana da pokori Neretljane doveo do bitke kod Makarske koja je završila mletačkim porazom i Candianovom smrću. Mlečani su se otada Neretljane od piratstva pokušavali odvratiti plaćanjem danka. 948. je pokušaj Candianovog unuka Pietra III da porazi Neretljane također završio neuspjehom, i novim plaćanjem danka. Tek je dužd Petar II Orseolo uspio slomiti neretljanski otpor te preuzeti dio njihovih otoka. Nakon toga je moć Neretljana slomljena, i oni postepeno iščezavaju iz historijskih zapisa, odnosno utapaju se u hrvatski etnički i politički korpus.

Danas se sjećanje na Neretljane na ušću Neretve, između ostalog, evocira lokalnom manifestacijom Maraton lađa, odnosno utrkom čamaca za koje se vjeruje da svojom izradom odgovaraju onima koji su koristili Neretljani.