Natrijum peroksid

Natrijum-peroksid je oksid natrijuma hemijske formule Na2O2, gde je oksidacioni broj natrijuma +1, a kiseonika -1, što je slučaj i kod drugih peroksida.[3]

Natrijum-peroksid
Natrijum-peroksid
Drugi nazivi Natrijum-dioksid
Dinatrijum-peroksid
Identifikacija
CAS registarski broj 1313-60-6 DaY
PubChem[1][2] 14803
EINECS broj 215-209-4
UN broj 1504
MeSH Sodium+peroxide
RTECS registarski broj toksičnosti WD3450000
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula Na2O2
Molarna masa 77.98 g/mol
Agregatno stanje žuti, do beli prah
Gustina 2.8 g/cm3
Tačka topljenja

675 °C

Tačka ključanja

raspada se

Rastvorljivost u vodi burno reaguje
Struktura
Kristalna rešetka/struktura heksagonalna
Termohemija
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfHo298 −513 kJ/mol
Standardna molarna entropija So298 95 J K−1 mol−1
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) MSDS
EU-klasifikacija Oksidant (O)
Korozivan (C)
EU-indeks 011-003-00-1
NFPA 704
0
3
1
OX
R-oznake R8, R35
S-oznake (S1/2), Šablon:S8, S27, S39, S45
Tačka paljenja Ne gori
Srodna jedinjenja
Drugi katjoni Litijum-peroksid
Kalijum-peroksid
Rubidijum-peroksid
Cezijum-peroksid
Srodna natrijumova jedinjenja (oksidi) Natrijum-oksid
Natrijum-superoksid
Сродна једињења Natrijum-hidroksid
Vodonik-peroksid



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Dobijanje uredi

Nastaje direktnim sjedinjavanjem natrijuma i kiseonika na temperaturi od 130 - 200 °C[4]. Industrijski je moguće dobijanje tako što se preko natrijuma, koji se nalazi u aluminijumskim sudovima zaštićenim olovnim cevima, provodi vazduh bez ugljen-dioksida na temperaturi od 300 °C. Tako se može dobiti natrijum-peroksid vrlo visoke čistoće (i do 95%).[3]

Svojstva uredi

Veoma je otporan prema toploti i na vazduhu koji ne sadrži vlagu. Međutim, sa vodom reaguje:

 

Na nižoj temperaturi nagradiće se vodonik-peroksid, koji ponovo može da da natrijum-peroksid kada reaguje sa koncentrovanim natrijum-hidroksidom:

 

Isti učinak se dobija i delovanjem kiseline na natrijum-peroksid, takođe na niskoj temperaturi.[3]

Primena uredi

Zbog toga što je jako oksidaciono sredstvo, upotrebljava se u analitičkoj hemiji. Reaguje i sa ugljen-monoksidom i sa ugljen-dioksidom:

 
 

Zato se upotrebljava i za obnavljanje vazduha, na primer u podmornicama. Služi i za beljenje tkanina, za izradu boja, ali i drugih jedinjenja koja imaju primenu u raznim oblastima, kao što su benzoil-peroksid, kalcijum-peroksid i natrijum-perborat.[3]

Izvori uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Parkes, G. D. & Fil, D. 1973. Melorova moderna neorganska hemija. Naučna knjiga. Beograd.
  4. Macintyre, J. E., ed. Dictionary of Inorganic Compounds, Chapman & Hall: 1992.

Spoljašnje veze uredi