Najveći gradovi u SAD po decenijama

Najveći gradovi SAD su uvek označavale centre moći ne samo u ovoj državi već kasnije i u čitavom svetu. Lista po decenijama nam pruža uvid o razvoju pojedinih gradova koja nam daje lepšu sliku o istoriji SAD. Ovo je lista najvećih gradova u SAD po decenijama, počevši od 1790.. Od 1970. pa do 1990. godine podaci su uzeti sa sajta koji se bavio ovom problematikom.[1] Za 2000. godinu uzetu su zvanični podaci Američke agencije, dok su posle 2000. podaci aproksimativni i mogu se uzeti sa rezervom.[2]

1790. uredi

Prvi popis stanovništva u SAD. Već 1790, Njujork je prestigao Filadelfiju kao najveći grad u SAD. Taj rang Njujork, kao najveći grad u SAD, nastavlja da drži do danas. Ovi izvori dolaze od Američkog biroa za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 33.131 Njujork je naveći grad u SAD od prvog popisa stanovništva u SAD.
2 Filadelfija Pensilvanija 28.522 Filadelfija oduvijek spada u 10 najvećih gradova u SAD.
3 Boston Masačusets 18.320
4 Čarlston Južna Karolina 16.359
5 Baltimor Merilend 13.503 Postojao kao opština u to vreme. Sada je grad.
6 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 9.913 Ova opština se sada nalazi u Filadelfiji.
7 Sejlem Masačusets 7.921
8 Njuport (Roud Ajland) Roud Ajland 6.716
9 Providens Roud Ajland 6.380
10 Marblhed Masačusets 5.661
10 Sautvark Pensilvanija 5.661 Sada je naselje u Južnoj Filadelfiji.
  • Za gradove Sejlem, Njuport i Marblhed nisu dostupni tačni podaci.

1800. uredi

Drugi popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 60.515
2 Filadelfija Pensilvanija 41.220
3 Baltimor Merilend 26.514
4 Boston Masačusets 24.937
5 Čarlston Južna Karolina 18.824
6 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 10.718 Sada dio Filadelfije.
7 Distrikt Sautvark Pensilvanija 9.621
8 Sejlem Masačusets 9.457
9 Providens Roud Ajland 7.614 Zadnji put u deset najvećih gradova SAD.
10 Norfok (Virdžinija) Virdžinija 6.926 Tada predgrađe, a sad grad.

1810. uredi

Lista od 46 najveća grada u SAD je dostupna u američkom birou za popis stanovništva. Ovo je treći popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 96.373
2 Filadelfija Pensilvanija 53.722
3 Baltimor Merilend 46.555
4 Boston Masačusets 33.787
5 Čarlston Južna Karolina 24.711
6 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 19.874
7 Nju Orleans Luizijana 17.242
8 Distrikt Sautvark Pensilvanija 13.707
9 Sejlem Masačusets 12.613 Salem je tada bilo naselje, dok je danas grad.
10 Olbani Njujork 10.762

1820. uredi

Lista od 61 najveća grada u SAD je dostupna u američkom birou za popis stanovništva. Ovo je četvrti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 123.706 Prvi grad u SAD koji je imao iznad 100.000 stanovnika.
2 Filadelfija Pensilvanija 63.802
3 Baltimor Merilend 62.738
4 Boston Masačusets 43.298
5 Nju Orleans Luizijana 27.176
6 Čarlston Južna Karolina 24.780
7 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 19.678
8 Sautvark Pensilvanija 14.713
9 Vašington Distrikt Kolumbija 13.247 Vašington je glavni grad SAD.
10 Sejlem Masačusets 12.731

1830. uredi

Peti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 202.589
2 Baltimor Merilend 80.620
3 Filadelfija Pensilvanija 80.462
4 Boston Masačusets 61.392
5 Nju Orleans Luizijana 46.082
6 Čarlston Južna Karolina 30.289
7 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 28.872
8 Sinsinati Ohajo 24.831 Prvo put se pojavljuje u 10 najvećih gradova SAD.
9 Olbani Njujork 24.209
10 Sautvark Pensilvanija 20.581

1840. uredi

Šesti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 312.710
2 Baltimor Merilend 102.313 Drugi grad u SAD koji je imao više od 100.000 stanovnika.
3 Nju Orleans Luizijana 102.193 Nju Orleans nakon naglog povećanja broja stanovnika pokazuje sve veći značaj za trgovinu.
4 Filadelfija Pensilvanija 93.665
5 Boston Masačusets 93.383
6 Sinsinati Ohajo 46.338
7 Bruklin Njujork (država) 36.233 Bruklin je prestao da bude jedinstven grad 1898. Sada je predgrađe u Njujorku.
8 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 34.474
9 Olbani Njujork (država) 33.721
10 Čarlston Južna Karolina 29.261

1850. uredi

Sedmi popis stanovništva u SAD je bio usred Industrijske revolucije. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 515.547
2 Baltimor Merilend 169.054
3 Boston Masačusets 136.881
4 Filadelfija Pensilvanija 121.376
5 Nju Orleans Luizijana 116.375
6 Sinsinati Ohajo 115.435
7 Bruklin Njujork (država) 96.838
8 Sent Luis Misuri (država) 77.860
9 Distrikt Prolećni vrt Pensilvanija 58.894 Sada predgrađe Filadelfije.
10 Olbani Njujork (država) 50.763

1860. uredi

Osmi popis stanovništva u SAD je bio uoči Američkog građanskog rata. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 813.669
2 Filadelfija Pensilvanija 565.529 Brz porast broja stanovnika, jer su se spojili neki okolni gradovi sa Filadelfijom.
3 Bruklin Njujork (država) 266.661
4 Baltimor Merilend 212.418
5 Boston Masačusets 177.840
6 Nju Orleans Luizijana 168.675
7 Sinsinati Ohajo 161.044
8 Sent Luis Misuri (država) 160.773
9 Čikago Ilinois 112.172 Populacija Čikaga se drastično povećala između 1850. i 1860. 1850. je Čikago imao 29.963 i bio je 24. grad po veličini
10 Bafalo Njujork (država) 81.129

1870. uredi

Deveti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 942.292
2 Filadelfija Pensilvanija 674.022
3 Bruklin Njujork (država) 396.099
4 Sent Luis Misuri (država) 310.864
5 Čikago Ilinois 298.977
6 Baltimor Merilend 267.354
7 Boston Masačusets 250.526
8 Sinsinati Ohajo 216.239
9 Nju Orleans Luizijana 191.418
10 San Francisko Kalifornija 149.473 Naglo povećanje populacije je počelo 1848. zbog Zlatne Groznice.

1880. uredi

Deseti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 1.206.299 Prvi grad u SAD koji je imao iznad 1 milion stanovnika.
2 Filadelfija Pensilvanija 847.170
3 Bruklin Njujork (država) 566.663
4 Čikago Ilinois 503.185
5 Boston Masačusets 362.839
6 Sent Luis Misuri (država) 350.518 Grad Sent Luis se 1876. odvojio od okruga Sent Luis.
7 Baltimor Merilend 332.313
8 Sinsinati Ohajo 255.139
9 San Francisko Kalifornija 233.959
10 Nju Orleans Luizijana 216.090

1890. uredi

Jedanaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 1.515.301 Ovo je posljednji popis stanoviništva pred ujedinjenje Njujorka i dijeljenja na 5 gradskih oblasti: Bronks, Bruklin, Kvins, Menhetn i Stejten Ajland.
2 Čikago Ilinois 1.099.850 Čikago je treći grad koji je postao drugi po broju stanovnika u SAD.
3 Filadelfija Pensilvanija 1.046.964
4 Bruklin Njujork (država) 806.343 Ovo je zadnji popis stanovništva pred spajanje Bruklina sa Njujorkom. Zanimljivo je, da danas Bruklin nije u sastavu Njujorka i dalje bi bio među pet najmnogoljudnijih u SAD.
5 Sent Luis Misuri (država) 451.770
6 Boston Masačusets 448.477
7 Baltimor Merilend 434.439
8 San Francisko Kalifornija 298.997
9 Sinsinati Ohajo 296.908
10 Klivlend Ohajo 261.353

1900. uredi

Dvanaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 3.437.202 Prvi popis nakon ujedinjenja Njujorka u 5 gradskih oblasti.
2 Čikago Ilinois 1.698.575
3 Filadelfija Pensilvanija 1.293.697
4 Sent Luis Misuri (država) 575.238
5 Boston Masačusets 560.892
6 Baltimor Merilend 508.957
7 Klivlend Ohajo 381.768
8 Bafalo Njujork (država) 352.387
9 San Francisko Kalifornija 342.782
10 Sinsinati Ohajo 325.902

1910. uredi

Trinaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 4.766.883 Većinski dio stanovništva Njujorka je bio u Menhetnu. Međutim drugih 5 gradskih oblasti Njujorka naglo rastu zbog izgradnje tranzita koji je ih je povezivao.
2 Čikago Ilinois 2.185.283
3 Filadelfija Pensilvanija 1.549.008
4 Sent Luis Misuri (država) 687.029
5 Boston Masačusets 670.585
6 Klivlend Ohajo 560.663
7 Baltimor Merilend 558.485
8 Pitsburg Pensilvanija 533.905 Pitsburg je ušao među 10 najvećih gradova SAD nakon što mu je pripojen grad Alidžni.
9 Detroit Mičigen 465.766
10 Bafalo Njujork (država) 423.715

1920. uredi

Četrnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 5.620.048 299.0 18.796
2 Čikago Ilinois 2.701.705 192.8 14.013
3 Filadelfija Pensilvanija 1.823779 128.0 14.248
4 Detroit Mičigen 993.078 77.9 12.748 Između 1910. i 1920. stanovništvo u Detroitu se gotovo udvostručilo, zbog porasta auto industrije.
5 Klivlend Ohajo 796.841 56.4 14.128
6 Sent Luis Misuri (država) 772.897 61.0 12.670
7 Boston Masačusets 748.060 43.5 17.197
8 Baltimor Merilend 733.826 79.0 9.289
9 Pitsburg Pensilvanija 588.343 39.9 14.745
10 Los Anđeles Kalifornija 576.673 365.7 1577

1930. uredi

Petnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 6.930,446 299.0 23.179
2 Čikago Ilinois 3.376.438 201.9 16.723
3 Filadelfija Pensilvanija 1.950.961 128.0 15.242
4 Detroit Mičigen 1.568.662 137.9 11.375
5 Los Anđeles Kalifornija 1.238.048 440.3 2.812
6 Klivlend Ohajo 900.429 70.8 12.718
7 Sent Luis Misuri (država) 821.960 61.0 13.475
8 Baltimor Merilend 804.874 78.7 10.227
9 Boston Masačusets 781.188 43.9 17.795
10 Pitsburg Pensilvanija 669.817 51.3 13.057

1940. uredi

Četiri od deset gradova u 1940. su imali pad populacije. Ovo je šesnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 7,457,995 299.0 24,933
2 Čikago Ilinois 3.396.808 206.7 16.434
3 Filadelfija Pensilvanija 1.931.334 127.2 15.182 Prvi pad populacije ikad u Filadelfiji.
4 Detroit Mičigen 1.623.452 137.9 11.773
5 Los Anđeles Kalifornija 1.504.277 448.3 3.356
6 Klivlend Ohajo 878.336 73.1 12.016 Prvi pad populacije ikad u Klivlendu.
7 Baltimor Merilend 859.100 78.7 10.916
8 Sent Luis Misuri (država) 816.048 61.0 13.378 Prvi pad populacije ikad u Sent Luisu.
9 Boston Masačusets 770.816 46.1 16.721 Prvi pad populacije ikad u Bostonu.
10 Pitsburg Pensilvanija 671.659 52.1 12.892

1950. uredi

Gotovo svi gradovi su izgubili na populaciji i nikad nisu oporavili svoje stanovništvo, izuzeci su Njujork i Los Anđeles. Ovo je sedamnaesti popis stanovništva u SAD. Izvorni podaci za ovaj popis su dostupni u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 7.891.957
2 Čikago Ilinois 3.620.962 U Čikagu se samnjilo stanovništvo i nikad se nije potpuno oporavio.
3 Filadelfija Pensilvanija 2.071.605 Populacija je, takođe i u Filadelfiji, opala i nikad se neće potpuno oporaviti.
4 Los Anđeles Kalifornija 1.970.358 Los Anđeles je jedan od retkih gradova u kojem se stanovništvo povećalo. 78% doseljenika, te godine, u Los Anđelesu su bili Hispanci.
5 Detroit Mičigen 1.849.568 Detroit je jedini grad u SAD u kojem se stanovništvo uvećalo za 1 milion i onda opalo za 1 milion.
6 Baltimor Merilend 949.708
7 Klivlend Ohajo 914.808
8 Sent Luis Misuri (država) 856.796
9 Vašington Distrikt Kolumbija 802.178
10 Boston Masačusets 801.444

1960. uredi

Osamnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 7.781.984 315.1 24.697 Prvi pad populacije u Njujorku ikada.
2 Čikago Ilinois 3.550.404 224.2 15.836
3 Los Anđeles Kalifornija 2.479.015 454.8 5.451
4 Filadelfija Pensilvanija 2.002.512 127.2 15,743
5 Detroit Mičigen 1.670.144 139.6 11.964
6 Baltimor Merilend 939.024 79.0 11.886
7 Hjuston Teksas 938.219 328.1 2.860 Prvi put u 10 najvećih gradova SAD.
8 Klivlend Ohajo 876.050 81.2 10.789
9 Vašington Distrikt Kolumbija 763,956 61.4 12,442
10 Sent Luis Misuri (država) 750.026 61.0 12.296

1970. uredi

Devetnaesti Popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(kvadratnih milja)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 7.894.862 299.7 26.343 Ovaj broj stanovnika Njujork će prevazići tek 2000. godine.
2 Čikago Ilinois 3.366.957 222.6 15.126
3 Los Anđeles Kalifornija 2.816.061 463.7 6.073
4 Filadelfija Pensilvanija 1.948.609 128.5 15.164
5 Detroit mičigen 1.511.482 138.0 10.953
6 Hjuston Teksas 1.232.802 433.9 2.841
7 Baltimor Merilend 905.759 78.3 11.568
8 Dalas Teksas 844.401 265.6 3.179 Prvo pojavljivanje u 10 najvećih gradova u SAD.
9 Vašington Distrikt Kolumbija 756.510 61.4 12.21
10 Klivlend Ohajo 750.903 75.9 9.893 Klivlend je imao veću populaciju, površinu i gustinu naseljenosti 1920.

1980. uredi

Počelo je preseljavanje stanovništva prema zapadu i jugu. Ovo je dvadeseti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork (država) 7.071.639 Ove godine je zabilježen istorijski pad stanovništva u Njujorku.
2 Čikago Ilinois 3.005.072
3 Los Anđeles Kalifornija 2.966.850
4 Filadelfija pensilvanija 1.688.210
5 Hjuston Teksas 1.595.138
6 Detroit Mičigen 1.203.339
7 Dalas Teksas 904.078
8 San Dijego Kalifornija 875.538 Prvi put među 10 najvećih gradova SAD.
9 Feniks Arizona 789.704 Prvi put među 10 najvećih gradova SAD.
10 Baltimor Maryland 786.775

1990. uredi

Do 1990., kao i 1970., sjeveroistočni delovi SAD su gubili stanovništvo, dok su zapadni i jugozapadni gradovi sve više dobijali na stanovništvu. Ovo je dvadesetprvi popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork (država) 7.322.564 Populacija u Njujorku se malo povećala u odnosu na 1980., ali je još bila manja u odnosu na 1970.
2 Los Anđeles Kalifornija 3.485.398
3 Čikago Ilinois 2.783.726
4 Hjuston teksas 1.630.553
5 Filadelfija Pensilvanija 1.585.577
6 San Dijego Kalifornija 1.110.549
7 Detroit Mičigen 1.027.974
8 Dalas Teksas 1.006.877
9 Finiks Arizona 983.403
10 San Antonio Teksas 935.933 Pri put među 10 najvećih gradova SAD.

2000. uredi

Popis iz 2000. je bio najdetaljniji do sad. Američki biro za populaciju stanovništva je izdao spisak svih gradova koji imaju više od 100.000 stanovnika. Ovo je dvadesetdrugi popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država populacija Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork (država) 8.008.278 26.403.8
2 Los Anđeles Kalifornija 3.694.820 7.876.4 Los Anđeles prevazilazi Čikago u broju stanovnika.
3 Čikago Ilinois 2.896.016 12.752.2 Čikago je povratio malo stanovništva iz 1990. ali još ima dosta manje stanovnika nego 1950.
4 Hjuston Teksas 1.953.631 3.371.8
5 Filadelfija Pensilvanija 1.517.550 11.232.8
6 Finiks Arizona 1.321.045 2.781.7
7 San Dijego Kalifornija 1.223.400 3.772.4
8 Dalas Teksas 1.188.580 3.470.3
9 San Antonio Teksas 1.144.646 2.808.3
10 Detroit Mičigen 951.270 6.853.5 Procjenjuje se da Detroit više ne spada u 10 najvećih gradova u SAD i da ga je prevazišao San Hoze.

2010 procena uredi

 
1 - Njujork
 
2 - Los Anđeles
 
3 - Čikago
 
4 - Hjuston
Rang Grad Populacija
u granicama
grada
Populacija
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj
Metropolitsko
područje
Region
miliona rang
1 Njujork, Njujork (država) 8.274.527 27.147.4 18.8 1 Srednji Atlantik
2 Los Anđeles, Kalifornija 3.834.340 7.876.8 12.9 2 Zapad
3 Čikago, Ilinois 2.836.658 12.750.3 9.5 3 Srednji Zapad
4 Hjuston, Teksas 2.208.180 4.371.7 5.7 6 Jugozapad
5 Finiks, Arizona 1.564.259 2.782.0 4.2 12 Jugozapad
6 Filadelfija, Pensilvanija 1.547.634 11.233.6 5.8 5 Srednji Atlantik
7 San Antonio, Teksas 1.328.984 2.808.5 2.0 27 Jugozapad
8 San Dijego, Kalifornija 1.266,731 3.771.9 3.0 17 Zapad
9 Dalas, Teksas 1.240,499 3.469.9 6.1 4 Jugozapad
10 San Hoze, Kalifornija 939.899 5.117.9 1.8 31 Zapad

Reference uredi

Literatura uredi

Vanjske veze uredi

  1.   "Population of the 100 Largest Cities and Other Urban Places in the United States: 1790 to 1990"
  2.   "Cities with 100,000 or More Population Ranked by Selected Subject"
  3.   County and City Data Book
  4.   "Population of the 24 Urban Places: 1790"
  5.   "Population of the 33 Urban Places: 1800"
  6.   "Population of the 46 Urban Places: 1810"
  7.   "Population of the 61 Urban Places: 1820"
  8.   "Population of the 90 Urban Places: 1830"
  9.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1840"
  10.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1850"
  11.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1860"
  12.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1870"
  13.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1880"
  14.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1890"
  15.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1900"
  16.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1910"
  17.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1920"
  18.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1930"
  19.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1940"
  20.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1950"
  21.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1960"
  22.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1970"
  23.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1980"
  24.   "Population of the 100 Largest Urban Places: 1990"
  25.   "Cities with 100,000 or More Population in 2000 ranked by Population, 2000 in Rank Order"
  26.   "Cities with 100,000 or More Population in 2000 ranked by Population per Square Mile, 2000 in Rank Order"