Monogensko nasleđivanje

Ako je neka osobina determinisana (određena) jednim parom alela (gena) na istom lokusu na paru homologih hromozoma, onda se takvo nasleđivanje naziva monogensko.[1][2]

Jednu osobinu može da određuje i veći broj različitih gena (poligeni) pri čemu i sredina utiče na ispoljavanje ove osobine pa je takvo nasleđivanje poligensko, a sama osobina je kvantitativna (poligena).

Zajednička osobina svih oblika ovog tipa nasleđivanja je da se vrši po Mendelovim pravilima.

Pri monogenskom nasleđivanju oboleli fenotip se javlja kao posledica mutacija. Mutacije mogu biti:

  • dominantne ili
  • recesivne.

Mutirani gen može biti smešten na autozomnim ili polnim hromozomima. Prema tome razlikuju se sledeći načini monogenskog nasleđivanja :

Reference uredi

  1. Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
  2. Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd

Spoljašnje veze uredi