Mihajlo Kelbli (21. februar 1930. u Zrenjaninu - 2018.) srpski i jugoslovenski klarinetista. Umetnik, instrumentalista visokog nivoa izvođačke tehnike i individualnog izvođačkog profila, priznati jugoslovenski pedagog.

Mihajlo Kelbli
Lični podaci
Datum rođenja21. 2. 1930. (1930-02-21) (dob: 94)
Zrenjanin (Kraljevina Jugoslavija)
Muzički rad
Period aktivnosti1949 -
Instrumentklarinet
Diskografska kućaJugoton

Biografija uredi

Mihajlo Kelbli[1] je rođen u Zrenjaninu 21. februara 1930. godine od oca Franje i majke Milisave, rođene Petrović. U Zrenjaninu završava osnovnu školu i niže razrede gimnazije. Po oslobođenju prelazi u Novi Sad 1948. godine i tu završava Trgovačku akademiju.

Muzikom se najpre bavi kao amater svirajući gitaru i saksofon, a profesionalno školovanje na klarinetu počeo je u klasi profesora Antona Ebersta u Muzičkoj školi Isidor Bajić u Novom Sadu 1949. godine. Pored Odseka za klarinet, 1953. godine završava i Nastavničko-teorijski odsek sa visokom ocenom.

Studije klarineta upisuje 1953. – 1957. godine na Muzčkoj akademiji [2] u Beogradu u klasi profesora Bruno Bruna[3]. Kao student druge godine učestvuje na prvom jugoslovenskom Takmičenju mladih umetnika Jugoslavije u Ljubljani 1956. godine (II nagrada). Postdiplomske studije završava 26. septembra 1975. godine na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Bruno Bruna[4].

Po završetku studija postaje prvi klarinetista u Kamernom orkestru Radio-Novog Sada, a ubrzo zatim prvi klarinetista u orkestru Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Posle odsluženja vojnog roka, 1959. godine, zasniva redovni radni odnos prvog klarinetiste orkestra ’’Opere Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

Pedagoškim radom bavi se neprekidno od 1960. godine do odlaska u penziju, 1995. Bio je profesor klarineta u Srednjoj muzičkoj školi Isidor Bajić u Novom Sadu i rukovodilac Duvačkog odseka škole od 1973. do 1975. godine.

Desetog januara 1975. godine izabran je za nastavnika klarineta u zvanju docenta na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (kao jedini i prvi duvački instrument na Akademiji), 26. juna 1980. godine prelazi u zvanje vanrednog profesora, dok je za redovnog profesora izabran 25. januara 1985. godine.

Nagrade i priznanja uredi

1. Za umetnički rad, grad Novi Sad mu dodeljuje najviše priznanje Oktobarsku nagradu 1972. godine.

2. Za izvodenje Koncerta za klarinet i orkestar, Rudolfa Bručija 1978. godine, Udruženje muzičkih umetnika Vojvodine dodeljuje mu nagradu Isidor Bajić.

3. Za trajan doprinos razvitku muzičkog života u SAP Vojvodini, 1979. godine Savez udruženja muzičkih pedagoga Jugoslavije dodeljuje mu Diplomu počasnog članstva.

Izvođačka delatnost uredi

Koncertantnu delatnost započinje 1960. godine kao solo-klarinetista u orkestru Srpskog narodnog pozorišta-Opera sa baletom i Simfonijskom orkestru Novosadske filharmonije. Nastupa sa Novosadskom filharmonijom, Novosadskim kanernim ansamblom, Sarajevskom filharmonijom, Praškim Radio-orkestrom i Simfonijskim orkestrom "MAV" iz Budimpešte.

Gostovao je u svim većim mestima Vojvodine i Jugoslavije: Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sarajevo, Skopje, Opatija Priština... Van granica Jugoslavije: u Mađarskoj, Italiji, Čehoslovačkoj, Rumuniji i Egiptu.

Kompozitor Rudolf Bruči mu je posvetio Koncert za klarinet i orkestar (22 : 35). Mr Mihajlo Kelbli ga je prvi put izveo 17. februara 1971. godine u Novom Sadu. Iste godine koncert je s velikim uspehom izveden na Jugoslavenskoj muzičkoj tribini Arhivirano 2012-10-02 na Wayback Machine-u u Opatiji. Slede nastupi 1973. godine na Opatijskoj muzičkoj tribini i na Festivalu Dani muzike u Budvi (1974. godine), u Herceg Novom 1983.

Javne nastupe ovog uvaženog umetnika muzička kritika je zapazila, visoko ocenila i propratila veoma pohvalnim komentarima.

Ploče i snimci uredi

  • Preduzeće za izradu gramofonskih ploča Jugoton je 1973. godine snimilo LP ploču na kojoj je klarinetista Mihajlo Kelbli bravurozno odsvirao Koncert za klarinet i orkestar Rudolfa Bručija [5] uz pratnju Novosadskog kamernog orkestra. Dirigovao je Marijan Fajdiga.
  • Ista kuća, Jugoton, snimila je i kompziciju Sonata-Torso[6] za klarinet i klavir (9 : 30) kompozitora Ivana Kovača, na kojoj je Mihajlo Kelbli svirao klarinet uz klavirsku pratnju Marijana Fajdige.
  • Snimao je za mnoge radio-stanice: Novi Sad, Beograd i Ljubljana, kao i za TV: Novi Sad, Beograd, Ljubljana, Priština i Rim.

Pedagoški rad i priznanja uredi

Mihajlo Kelbli deluje u kontinuitetu svih godina radnog veka kao jedan od najistaknutijih jugoslovenskin pedagoga klarineta.

Na početku pedagoške delatnosti osvajali su, prvo učenici, potom studenti, brojne diplome i nagrade na Vojvođanskim, Saveznim takmičenjima i Takmičenjima umetnika Jugoslavije.

U periodu 1975. – 1979. godine, biva član žirija na Pokrajinskim i Saveznim takmičenjima muzičkih škola 1977, 1979, 1980, 1983. godine bio je predsednik žirija na Takmičenju učenika muzičkih škola i studenata Akademija, a 1981. godine i 1983. godine član žirija na Saveznim takmičenjima, član žirija na Takmičenju umetnika Jugoslavije u Zagrebu 1980.

Društvene i javne aktivnosti uredi

  • Član Komisijie za koncertnu delatnost pri pokrajinskom Udruženju muzičkih umetnika Vojvodine.
  • Potpredsednik Udruženja muzičkih umetnika Vojvodine.
  • Član Komisije Udruženja kompozitora Vojvodine za stimulaciju umetničkog stvaralaštva.
  • Član radne grupe Umetničke komisije Pokrajinskog saveta interesne zajednice kulture Vojvodine.
  • Predsednik Nastavno-naučnog veća Akademije umetnosti - Novi Sad.
  • Član Nastavno-naučnog veća Univerziteta.
  • Član komisije za prijem novih kandidata u Udruženje muzičkih umetnika Vojvodine.
  • Član komisije Saveza muzičkih društava Vojvodine.
  • Član Recenzentske grupe za nagrađivanje izvođenja domaćih dela ozbiljne muzike.
  • Predsednik Komisije za polaganje stručnih ispita za nastavnike predmeta Drveni duvački instrumenti u SAP Vojvodini.

Veze uredi

Izvori uredi

Napisi i literatura uredi

  • Leksikon jugoslavenske muzike, Zagreb, 1984, sv. I, 414.
  • 40 godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije) 1937-1977, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1977, 93 str, postdiplomske studije 112 str.
  • 50 godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije), Univerzitet umetnosti, Beograd, 1988, 146 str, postdiplomske studije 174 str.

Vanjske veze uredi