Michael Ruse (Birmingham, 21. 6. 1940. – ), britansko-kanadski filozof i akademik, poznat po doprinosima u sferi filozofije nauke, biologije, etike, historije filozofije, te odnosa religije i nauke.

Michael Ruse
Filozofija 20. i 21. vijeka
Zapadna filozofija
Biografske informacije
Rođenje21. 6. 1940. (1940-06-21) (dob: 83)
Birmingham, Engleska, UK
DržavljanstvoBritanac; Kanađanin
SupružnikApril Steele (1967–1978)
Lizzie Matthews (1985–)
DjecaNigel, Rebecca, Emily, Oliver, Edward
RodbinaWilliam Ruse (otac)
Margaret Ruse (majka)
Obrazovanje
Alma materUniverzitet u Bristolu (B.A.)
Univerzitet McMaster (M.A.)
Univerzitet u Bristolu (Ph.D.)
Filozofija
Glavni interesifilozofija nauke, filozofija biologije, etika, historija filozofije, odnos religije i nauke

Biografija uredi

Ruse je rođen 1940. u engleskom gradu Birminghamu kao sin Williama, državnog službenika i školskog blagajnika, te Margaret, školske učiteljice koja je umrla kada je Michael imao 13 godina. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata mladi Ruse priključio se kvekerskom internatu u Yorku što se (prema njegovim riječima) bitno odrazilo na njegov rani razvoj. Visoko obrazovanje započeo je na studirajući filozofiju i matematiku na Univerzitetu u Bristolu gdje je 1962. stekao titulu prvostupnika (B.A.). Potom emigrira u Kanadu i studij filozofije nastavlja na Univerzitetu McMaster u Hamiltonu na kojem 1964. dobiva magisterij (M.A.). Konačno, filozofiju je doktorirao 1970. na matičnom Univerzitetu u Bristolu (disertacija: "Priroda biologije"; engl. The Nature of Biology).

Akademsku karijeru Ruse je započeo na kanadskom Univerzitetu u Guelphu gdje je predavao filozofiju, historiju i zoologiju od 1965. do 2000. godine, a nakon toga zapošljava se kao profesor filozofije na američkom Državnom univerzitetu u Floridi. Godine 2004. na istom univerzitetu postao je direktor programa historije i filozofije nauke. Kao gostujući predavač radio je i na Koledžu Wolfson pri Univerzitetu u Cambridgeu (1986), novozelandskom Univerzitetu u Canterburyju, Univerzitetu u Oxfordu (1994), škotskom Univerzitetu u Glasgowu (2001), američkom Univerzitetu Baylor (2002), te južnoafričkom Institutu Stellenbosch (2014). Ruse potpisuje više od 30 monografija filozofske tematike i usko je surađivao s vodećim akademskim izdavačkim kućama poput Oxforda, Cambridgea i Harvarda. Doprinosio je i za naučne časopise Biology and Philosophy (osnivač i urednik od 19852000), Quarterly Review of Biology, The Lancet i The Philosophical Quarterly, te za novine i magazine kao što su New York Times, Washington Post, Toronto Globe, Daily Mail, Playboy, The Chronicle of Higher Education, itd.

Dobitnik je više uglednih nagrada, priznanja i stipendija (uključujući Guggenheimovu i Killamovu). Od 1986. član je Kanadskog kraljevskog društva (engl. Royal Society of Canada) i Američke udruge za unapređivanje nauke (engl. American Association for the Advancement of Science). Godine 1999. dobio je nagradu John Templeton za najbolju knjigu, zatim 2006. nagradu RMIR od strane ARIA-e, godine 2013. nagradu PROSE za "Cambridgeovu enciklopediju o Darwinu i evolucijskoj misli" (engl. Cambridge Encyclopedia of Darwin and Evolutionary Thought), te 2014. nagradu "Društva Bertrand Russell" i festschrift "Evolucijsku biologiju" (engl. Evolutionary Biology; ur. Paul Thompson i Denis Walsh). Počasne doktorate dobio je od norveškog Univerziteta u Bergenu (D. Philos., 1990), kanadskog Univerziteta McMaster (D. Litt., 2003), Univerziteta u New Brunswicku (D. Litt., 2007) i Londonskog univerzitetskog koledža (D. Sc., 2014). Od 1967. do 1978. Ruse je bio u braku s April Steele i imali su dvoje djece (Nigela i Rebeccu), a sedam godina kasnije vjenčao se s Lizzie Matthews i dobio dva sina (Olivera i Edwarda) i kćer (Emily).

Opus uredi

Djelomična lista djela:

Vanjske veze uredi