Mesnoprerađivačka industrija
Mesnoprerađivačka industrija je jedna od grana prehrambene industrije, koja se bavi klanjem životinja i preradom njihova mesa u brojne mesne prerađevine, te njihovom distribucijom i prodajom.
| Mesnoprerađivačka industrija | |
|---|---|
 | |
Karakteristike uredi
Meso se prodaje kao svježa ili prerađena roba ili postaje sastavni dio raznih mesnih proizvoda, uključujući mnoge vrste kobasica, svježeg mesa i brojnih nusproizvoda.[1]
Uobičajene metode čuvanja mesa od bakterija i truljenja su hlađenje, zamrzavanje, sušenje, sušenje zamrzavanjem i konzerviranje.[1]
U mesne prerađevine ubrajaju se usitnjeno (faširano) meso, kobasičarski proizvodi, mesne konzerve, smrznuta gotova jela, suhomesnati proizvodi i mast.[2]
Historija uredi
Mesnoprerađivačka industrija je jedna od najstarijih industrija čija se geneza može pratiti još od neolita. Metode prerade i distribucije su se poboljšavale, da bi se došlo do današnjih relativno sigurnih po zdravlje, iako su u suštini ostale iste.
Kompanije koje se bave tim poslom postaju sve veće, a njihovi profiti sve veći.
Danas u Sjedinjenim Američkim Državama najveće kompanije ne proizvode samo meso, već kontroliraju i način uzgoja tih životinja mnogo prije klanja.[3]
Vlasništvo nad svim dijelovima logističkog lanca naziva se vertikalna integracija. Integratorima - kompanijama koje su integrirale sve različite dijelove pod jednim kišobranom - to omogućuje da kontroliraju cijene i kvalitetu. Vertikalna integracija također je omogućila da mesna industrija postane visoko konsolidirana, jer je kontrolira samo nekoliko kompanija. Nakon 2015. četiri najveće kompanije, svaka u svom sektoru kontrolirale su 85 % prometa govedinom, 66 % svinjetinom i 51 % piletinom. Postrojenja za klanje i pakiranje tih nekoliko kompanija su 2015. čak 85 % govedine preradile u 30 klaonica (od gotovo 650), a više od polovice je obrađeno u 13 pogona,koji prerađuju više od milijun životinja godišnje, što je otprilike 2.800 goveda dnevno, 365 dana godišnje.[3]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 „Meat food” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 4. 12. 2021.
- ↑ „Mesne prerađevine” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 4. 12. 2021.
- ↑ 3,0 3,1 „Mesne prerađevine” (engleski). GRACE Communications Foundation. Pristupljeno 4.12. 2021.
Vanjske veze uredi
- Meat food (en)
| Mesnoprerađivačka industrija | |
|---|---|
| | |
Mesnoprerađivačka industrija je jedna od grana prehrambene industrije, koja se bavi klanjem životinja i preradom njihova mesa u brojne mesne prerađevine, te njihovom distribucijom i lprodajom.
Karakteristike uredi
Meso se prodaje kao svježa ili prerađena roba ili postaje sastavni dio raznih mesnih proizvoda, uključujući mnoge vrste kobasica, svježeg mesa i brojnih nusproizvoda.[1]
Uobičajene metode čuvanja mesa od bakterija i truljenja su hlađenje, zamrzavanje, sušenje, sušenje zamrzavanjem i konzerviranje.[1]
U mesne prerađevine ubrajaju se usitnjeno (faširano) meso, kobasičarski proizvodi, mesne konzerve, smrznuta gotova jela, suhomesnati proizvodi i mast.[2]
Historija uredi
Mesnoprerađivačka industrija je jedna od najstarijih industrija čija se geneza može pratiti još od neolita. Metode prerade i distribucije su se poboljšavale, da bi se došlo do današnjih relativno sigurnih po zdravlje, iako su u suštini ostale iste.
Kompanije koje se bave tim poslom postaju sve veće, a njihovi profiti sve veći.
Danas u Sjedinjenim Američkim Državama najveće kompanije ne proizvode samo meso, već kontroliraju i način uzgoja tih životinja mnogo prije klanja.[3]
Vlasništvo nad svim dijelovima logističkog lanca naziva se vertikalna integracija. Integratorima - kompanijama koje su integrirale sve različite dijelove pod jednim kišobranom - to omogućuje da kontroliraju cijene i kvalitetu. Vertikalna integracija također je omogućila da mesna industrija postane visoko konsolidirana, jer je kontrolira samo nekoliko kompanija. Nakon 2015. četiri najveće kompanije, svaka u svom sektoru kontrolirale su 85 % prometa govedinom, 66 % svinjetinom i 51 % piletinom. Postrojenja za klanje i pakiranje tih nekoliko kompanija su 2015. čak 85 % govedine preradile u 30 klaonica (od gotovo 650), a više od polovice je obrađeno u 13 pogona,koji prerađuju više od milijun životinja godišnje, što je otprilike 2.800 goveda dnevno, 365 dana godišnje.[3]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 „Meat food” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 4. 12. 2021.
- ↑ „Mesne prerađevine” (hrvatski). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 4. 12. 2021.
- ↑ 3,0 3,1 „Mesne prerađevine” (engleski). GRACE Communications Foundation. Pristupljeno 4.12. 2021.
Vanjske veze uredi
- Meat food (en)
Meat packing industry