Maurice de Hirsch
Maurice de Hirsch ili Baron Moritz von Hirsch auf Gereuth, (Minhen, Bavarska, 9. decembar 1831. - Nové Zámky, Austro-Ugarska, 21. april 1896). bio je veliki poduzetnik i filantrop za svog doba, njemački židov po rođenju, koji je veći dio svog života proveo u Austro-Ugarskoj.
| Maurice de Hirsch Moritz Freiherr von Hirsch auf Gereuth | |
|---|---|
|
| |
| Informacije | |
| Rođenje | 9. decembar 1831 Minhen, Bavarska |
| Smrt | 21. april 1896 dvorac pored Ersek-Ujvara (danas u Slovačkoj),  Austro-Ugarska
|
Biografija uredi
Njegov djed je bio prvi židovski zemljoposjednik u Bavarskoj, postao je plemić na osnovu posjeda iz Gereuth-a 1818 godine. Njegov otac bio je bankar bavarskog kralja, koji ga je proglasio barunom1869 godine. Njegova familija je generacijama zauzimala vrhunske pozicije u njemačko - židovskoj zajednici. Sa trinaest godina mladi Hirsch je poslan u Bruxelles na školovanje, ali je već sa sedamnaest ušao svijet poduzetništva, kad se 1855., oženio sa Clarom Bischoffsheim iz Bruxellesa (rođena 1833), kćerkom senatora Bischoffsheima, suvlasnika bankarske kuće Bischoffsheim & Goldschmidt, iz Bruxellesa, Londona i Pariza. Enormno se obogatio, kupovinom koncesija za željezničke dionice i izgradnju pruga u Austriji, Turskoj i po Balkanu, i smjelim špekulacijama sa šećerom i bakrom.
Filantropska djelatnost uredi
I pored života na visokoj nozi koji je provodio između; Pariza i Londona i boravka na svojim brojnim posjedima u Ugarskoj, posvećivao je puno vremena i napora da pomogne teškom položaju židova u zemljama gdje su bili u podređenom položaju (ograničenje kretanja i naseljavanja, napredovanja itd). Naročito ga je zanimalo školovanje, u tome je aktivno sudjelovao preko Alliance Israélite Universelle (AIU) (Svjetskog židovskog saveza ), u par prilika iznenadio je društvo darovima od milijun franaka. Nekoliko godina je redovno plaćao dugove koje je Savez (Alliance) imao, svotama od nekoliko hiljada funti na godinu. U 1889. on je kapitalizirao svoje donacije i time omogućio Savezu siguran godišnji prihod od 16 000 £.
U prigodi četrdeset godišnjice vladavine Franje Josipa I na austrijskom tronu, dao je 500 000 £ za osnivanje osnovnih i tehničkih škola u Galiciji i Bukovini. Njegov najveći dobrotvorni poduhvat je briga za bijedno stanje i teški položaj Židova iz Rusije. Dao je 10 000 £ fondaciji za zbrinjavanje izbjeglica 1882., ali osjećao je da to malo, kao i relativni uspjesi koje je ostvario u zapadnoj Europi za stanje ruskih židova, zato je ponudio Ruskoj vladi 2 000 000 £ za izgradnju svjetovnog školstva koje bi provodio židovski ured, ruska vlada je bila voljna uzeti novac, ali odbila je bilo kakvo uplitanje stranaca u poslove svoje administracije.
Baron de Hirsch na kraju je odlučio dati novac za organizaciju metoda emigracije i kolonizacije koja bi omogućila siromašnjim Židovima mogućnost da osnuju vlastite zemljoradničke kolonije izvan Rusije. Osnovao je Jewish Colonization Association (Židovsko društvo za naseljavanje ) kao englesko društvo, sa kapitalom od 2 000 000 £, a 1892. dao je novi iznos od 7 000 000 £. Na dan smrti njegove žene 1899. kapital društva narastao je na 11 000 000 £. Ta fondacija je i danas vjerojatno najveći dobrotvorni fond na svijetu, njome upravljaju delegati raznih Židovskih udruženja, u najvećem dijelu to se odnosi na; Anglo - Židovsko društva iz Londona i Svjetsko židovsko udruženje( Alliance Israelite Universelle) iz Pariza, između kojih su dionice društva podijeljene. Fondacija nije smjela ostvarivati profit, ali je zato posjedovala velike kolonije u ;Brazilu, Argentini, Meksiku, Kanadi i Paalestini[1]. Da bi se novi židovski emigranti mogli baviti agrarno zemljišnim poslovima, trebalo je oformiti gigantsku i složenu mrežu koji bi se mogla nositi sa čitavim problemom; židovskog porobljenog položaja (nemogućnosti slobodnog kretanja), emigracije, agencija za razmještaj imigranata, tehničkih škola, zadružnih tvornica, štedionica i investicijskih banaka kao i modela suradnje sa ruskim židovskim udruženjima. On je također podpomagao i sudjelovao velikom broju udruženja koja su se bavila oslobađanjem i rehabilitacijom židovskih izbjeglica. Pored tih velikih organizacija, Baron de Hirsch osnovao je 1881. vlastitu dobrotvornu fondaciju u Sjedinjenim Američkim Državama za dobrobit židovskih imigranata, kojoj je darovao svotu od 493 000 £. Njegovo dobrotvorstvo nije stalo samo na tome, tokom svog boravka u Londonu podijelio je sumu od 100 000 £ lokalnim bolnicama.
Baron de Hirsch umro je u svom dvorcu, pored Ersek-Ujvara (danas u Slovačkoj) 21. aprila, 1896. Supruga Clara, koja je nastavila njegov dobrotvorni rad ostavila je bogatstvo procijenjeno na 18 000 000 £ , umrla je u Parizu 1. aprila, 1899.
Željeznička pruga za Konstatinopolis uredi
1869., Baron Hirsch, vještim manevrima - preuzeo je na sebe otomanske ambicije za modernizacijom, koje su bile utjelovljene u želji za uvođenjem željeznice koje je tad bila simbol napretka i prosperiteta. Hirsch je garantirao izvođenje grandioznog projekta - izgradnje željezničke mreže od 2 500 kilometara od Ugarske preko okupiranih balkanskih zemalja, Turske do Konstantinopolisa, prugu koja je kasnije nazvana Orient express. Tada se govorkalo da je za to dao ogromni mito od 40 000 £. Do 1880. g. Hirsch je uz berlinskog bankara Gerson Bleichrödera bio najveći njemački investitor u Otomanskom carstvu, ali nije pokazao interes za izgradnju kasnije Bagdadske željeznice, koja je bila dio imperijalne politike Njemačkog Carstva, koju su uglavnom financirale kompanije; Siemens i Deutsche Bank. Veliki poslovni poduhvat koji je po mnogima imao ozbiljne političke posljedice koje su se reflektirale u Prvom svjetskom ratu.[2]
Izvori uredi
- ↑ Jewish Settlement in Rural Argentina.
- ↑ Hannah Arendt, 1986, Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft - Antisemitismus, Imperialismus, Totale Herrschaft. 10. Auflage. Piper, München 2005, ISBN 3-492-21032-5, sr. 311 (de)
