Mala Gospa
Mala Gospa ili Mala Gospojina je naziv za kršćanski praznik kojim se obilježava rođenje Marije, majke Isusa Krista.
Mala Gospa u katoličanstvu uredi
Slavi se 8. rujna svake godine.
Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Nakon pada Adama i Eve u grijeh, Bog im se ukazuje, prekorava ih i tjera ih iz zemaljskog raja. Bog govori zmiji: "Neprijateljstvo ja zamećem izmedu tebe i žene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu" (Post 3,15). Drugi vatikanski sabor naučava, da je Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.
Mariju je porodila njezina majka, sveta Ana oko 20. godine prije Krista. Očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga bezgrešnog začeća.
Mala Gospa je zaštitnica Čakovca, Solina, Voćina, Lopara, Bitelića, Grabovca i drugih mjesta.
Mala Gospojina u pravoslavlju uredi
Slavi se 21. septembra.
Ikonografija uredi
Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u kolevci, a okruženi su mnogim srodnicima.
Običaji kod Srba uredi
Jesenje svadbe u Srbiji, od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vreme kada se počinjalo sa oranjem i setvom ozimih useva. U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Veruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cele godine ostati sveža pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju Krsnu slavu.
Mala Gospojina u Šumadiji smatra se velikim praznikom i slavom. Domaćini koji ne slave slavu, odlaze sa porodicom svečano obučeni na raznorazne i mnogobrojne sabore i vašare, koji se održavaju oko crkava, odnosno u crkvenim portama. Ovaj dan je dobar za održavanje svadbi i veridbi. U Glamočkom polju održava se veliki stočni vašar.
Najveći vašari u Srbiji su u Negotinu i Šapcu, s tim što vašar u Negotinu ima vrlo dugu tradiciju.
