Magnat (od latinskog: magnus=velik) ličnost visokog ranga, moći, utjecaja ili poduzetnik koji znatno odskače od svih ostalih u svojoj branši - željeznički magnat, naftni magnat...[1]

Magnat
magnate
Zasjedanje doma magnata Ugarskog parlamenta - 1894.
Zasjedanje doma magnata Ugarskog parlamenta - 1894.
Zasjedanje doma magnata Ugarskog parlamenta - 1894.

Karakteristike i historija uredi

U talijanskim srednjovjekovnim komunama magnatima su zvali ljude (najčešće su to bili plemići) koji su se svojom ekonomskom ili vojnom moći uzdigli iznad ostalih. Oni su toliko utjecali na život svojih komuna, da su mnoge od njih tokom 13. vijeka donjele propise kojima se ograničavala njihova moć. Neke su išle čak toliko daleko da su im zabranjivale vršenje javnih funkcija. Najpoznatiji primjeri borbe protiv magnata bilu su Firenca i Bologna.[2]

Poljsko litavski magnati su značajno utjecali na politički život Poljsko-Litvanske Unije od 16 do 18. vijeka.[3]

Magnati su značajnu ulogu imali i u Kraljevini Ugarskoj od 15.do 19. vijeka.[3]

Ugarski magnati su bili plemići koji su na staleškoj ljestvici bili na drugome mjestu, iza prelata, a ispred nižega plemstva (latinski: caeteri nobiles=ostali plemići). Magnati su bili baroni po rodu (barones naturales) i baroni po funkciji (barones ex officio). Nositelji najviših dvorskih i državnih funkcija; palatini, banovi, suci, vojvode, maršali ..[4]

Gornji dom Ugarskog parlamenta (Főrendiház) bio je Dom magnata.[2]

Izvori uredi

  1. „magnate” (engleski). Merriam Webster. Pristupljeno 15.03. 2021. 
  2. 2,0 2,1 Magnati (talijanski). Enciclopedia Treccani. Pristupljeno 15.03.2021. 
  3. 3,0 3,1 Magnaci (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 14.03.2021. 
  4. „magnati” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 15.03. 2021. 

Vanjske veze uredi