Lucy (australopitek)
Lucy [ˈluːsi] (katal. br. AL 288-1, amharski ድንቅ ነሽ [dɨnkʼ nɛʃ]), uobičajeno ime za fosilni nalaz od nekoliko stotina komadića kostiju što čini 40 posto kostura ženke homininske vrste Australopithecus afarensis. U Etiopiji je fosilni nalaz poznat i kao Dinkneš, što na amharskom jeziku znači »čudesna si«. Lucy je otkrio 1974. paleoantropolog Donald Johanson blizu sela Hadar u avaškoj dolini u Afarskom trokutu u Etiopiji.[1][2]
Primjerak Lucy pripada ranim australopitecinima i datira prije oko 3,2 milijuna godina. Skelet predstavlja malenu lubanju srodnu onoj nehomininskih opica i podastire dokaz za hod koji je bio dvonožni i uspravan, srodan onom u ljudi (i drugih hominina); ova kombinacija podupire (debatirani) pogled na evoluciju čovjeka po kojem je bipedalizam prethodio povećanju veličine mozga.[3][4]
Lucy je ime dobila po pjesmi Lucy na nebu s dijamantima (Lucy in the Sky with Diamonds, 1967.) grupe The Beatles, što je u ekspedicijskom kampu glasno i opetovano svirala cijelu večer nakon što se tim za iskapanje vratio s prvog radnog dana na lokalitetu pronalaska. Nakon što je otkriće priopćeno javnosti, Lucy je stekla njezino veliko zanimanje i gotovo postala zaštitno lice onog vremena.
Od početka 2007. fosilni nalaz i pridruženi artefakti bili su javno izlagani na proširenoj šestogodišnjoj turi po SAD-u; izložba je nazvana Lucyna ostavština: Skrivena blaga Etiopije (Lucy’s Legacy: The Hidden Treasures of Ethiopia). Lucy je postala slavna u SAD-u i diljem svijeta, a u Etiopiju se vratila 2013.
Historija uredi
Lucy je vjerojatno najpoznatiji svjetski fosil hominida. Otkrili su je Donald Johanson i Tom Gray 1974. godine, kod Hadara u Etiopiji. Lucy je živjela prije nekih 3.2 milijuna godina. Ovaj primjerak, sa 40% kompletiranim kosturom odrasle ženke, znatno je upotpunio saznanja o Australopithecus afarensis («Australo - jug, južno», «pithecus - grč. majmun») i promijenio mnoge već davno prihvaćene teorije.
Lucy, znanstveno zabilježena kao arheološki artefakt AL 288-1, dobila je ime po pjesmi The Beatlesa, "Lucy in the Sky with Diamonds."
Istraživanja vršena na fosilnim ostacima kostura Lucy ,otkrila su da se njena vrsta već naveliko kretala uspravno, na dvije noge, imala je vrlo razvijeno tijelo, ali tamo gdje se očekivao najveći napredak, isti je upravo izostao... Lucy je imala izrazito malu glavu, tako da se ni lubanja ni mozak nisu značajnije razvili.
Ali također, fosilnim nalazištima otisaka stopala otkriveno je da je Australopithecus afarensis bio vrlo rasprostranjen, na velikom području Afrike, a ne samo oko poznatog rascjepa doline Rift Vally (rascjep u tlu izazvan pomicanjem tektonskih ploča). Naime, prvobitne teorije govorile su u prilog tome da je hominoid koji je evoluirao u čovjeka porijeklom isključivo iz područja gore spomenute doline (u istočnoj Africi) i da je od tog mjesta krenula migracija hominoida, još u doba dok kontinenti nisu bili razdvojeni.
Glavni argument ovim tvrdnjama bila je činjenica da su upravo samo u rascjepu doline Rift Vally postojala nalazišta fosila Lucyine obitelji.
No, rasprostranjenost Lucyne obitelji i po prašumama (djelomično je živjela i na drveću), te nove tehnologije ispitivanja palanteoloških iskopina i utjecaja okoliša na iste, uvode nas u neke nove spoznaje.
Tako na primjer pada u vodu teza da su hominoidi koji su se digli na zadnje noge to učinili zbog klimatskih promjena, jer su se umjesto u dotadašnjem habitatu - prašumama - gdje su živjeli na drveću, našli u prilično ogoljenim i drvećem siromašnim stepama na istoku Afrike.
Lucy dokazuje da su jedinke koje su živjele na rubu šuma i u šumama također hodali na zadnjim nogama.
A razlog što u području nekadašnjih prašuma nema fosilnih ostataka ‘kemijske’ je prirode. Naime, tlo u prašumama bilo je izuzetno kiselo i zbog svog sastava nije omogućavalo fosilizaciju, dok je tlo u stepama, zahvaljujući svojoj lužnatosti (visokim postocima kalcija i natrija) izuzetno pogodovalo fosilizaciji palanteoloških ostataka.
Vidi još uredi
- Ardi, kompletniji skelet ranije vrste hominina
- Praskozorje čovječanstva (film PBS-a, 2015.)
- Popis čovječjih evolucijskih fosila
- Lucy (film, 2014.), prikazuje Lucy u nekoliko scena i implicira da je najstariji pronađeni predak ljudi
- Selam, fosil mlade ženke A. afarensis iz Etiopije
Reference uredi
- ↑ Johanson, Donald C.; Wong, Kate (2010). Lucy's Legacy: The Quest for Human Origins. Crown Publishing Group. str. 8-9. ISBN 978-0307396402.
- ↑ „Institute of Human Origins: Lucy's Story”. Pristupljeno 15. februara 2014.
- ↑ Hadar, u: Encyclopædia (2008).
- ↑ Stephen Tomkins (1998). The Origins of Humankind. Cambridge University Press. ISBN 0-521-46676-8.
Eksterni linkovi uredi
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Fossil Australopithecus afarensis |