Lira (instrument)

Za ostale upotrebe, v. Lira (razvrstavanje).

Lira je žičani instrument. Broj žica je varirao u različitim vremenskim razdobljima i mjestima, najčešće ih je bilo 4, 7 ili 10. Obično se na njemu sviralo pomoću trzalice, kao na gitari, umjesto prstima, kao na harfi. Prema grčkoj mitologiji, bog Hermes je napravio liru od velikog kornjačinog oklopa koji je pokrio životinjskom kožom i rogovima od antilope.

Terpsihora s lirom (detalj Rafaelove freske, 16. st.

U korenu reči lirika čuva se njena veza s glazbalom liri po kojem je dobila ime, jer su se nekada pjesme pjevale uz glazbenu pratnju.

Drevno trzalačko glazbalo lira bilo je poznato Sumeranima, Egipćanima i drugim narodima Prednjeg istoka. U Grka dobiva svoj tipičan oblik, sličan gitari, s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom.[1] Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača lirika.

Izvori uredi

  1. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, svezak 5 (L-Nigh), Zagreb 1979., str. 139