Kviskoteka je naziv televizijskog kviza općeg znanja koji je emitirala TV Zagreb. Kviz je nastao 1979. i emitiran je 15 godina od 1980. do 1995. godine.[1][2]

Emitiranje uredi

Urednik i autor zadataka bio je Lazo Goluža, a u sastavljanju pitanja sudjelovali su između ostalih Darko Novaković, Branko Lipanović, Boris Senker, kao i drugi hrvatski sveučilišni profesori.[3]

Voditelj kviza u prve četiri sezone bio je Ivan Hetrich, a zatim od 1984. Oliver Mlakar, za koga se Kviskoteka uglavnom vezuje.[4]

Dok je emitiran na TV Zagreb, po mnogima to je bio najpopularniji i najgledaniji kviz na prostoru bivše SFRJ.[4]

Kviskoteka je obnovljena 2006. na televiziji Nova TV, ali nije stekla raniju popularnost i skinuta je s programa nakon jedne sezone. Licenca za kviz prodana je 2008. srpskoj televiziji "Foks".

Igre uredi

Kviz je organiziran u više igara, koje su se vremenom mijenjale. Neke od igara su:

  • ABCD-pitalice - uvodna igra, u kojoj takmičari pokušavaju osvojiti Kviska. U igri se birao jedan od četiri ponuđena odgovora. Osvojeni poeni ovisili su o broju tačnih odgovora: kad svi takmičari odgovore tačno, dobijaju po jedan poen, ako je samo jedan tačan odgovor, on vrijedi 4 poena. Kviska osvaja svaki takmičar ako ima 7 ili više poena.
  • Bliski susreti - u toj igri treba spariti određene pojmove, na primjer da li su dvije osobe živjele u isto vrijeme: Giuseppe Verdi - Jakov Gotovac, Džingis-kan - Kulin-ban, Marija Terezija - Kazanova...
Prva verzija igre asocijacija
Poeni Konj:[1]
10 Njegove širine imaju slabe vjetrove
9 O njemu je pisao Ksenofont
8 Pobijedio Trojance
7 Nastupao u cirkusu maksimusu
6 Bio je rimski senator
5 Jedna vrst služi za mjerenje
4 Njegova smrt obično leti
3 Obuća mu je simbol sreće
2 Markov je šaren, a Damjanov zelen
1 Jedan vladar je za njega davao kraljevstvo
  • Igra asocijacija - neki pojam je dat opisno, nizom rečenica ili riječi, a igrači ga pokušavaju pogoditi. Kako se više pitanja postavlja, smanjuje se broj poena koje igrači mogu osvojiti. Dva sistema su korištena: u prvom koji, se koristio u prvim emisijama, počinje se pitanjem koje nosi 10 poena, a svako sljedeće nosi jedan poen manje; kasnije je igra modificirana i u tom sistemu se u mreži 4x4 polja pokušava pogoditi rješenje stupca, a zatim iz tih rješenja i konačno rješenje. Primjer nakon dva otvorena polja (C-2 i B-4) i rješenjem za stupac "B":[5]
    (Kursor preko polja otkriva sadržaj.)
Druga verzija igre asocijacija
A-1 OBITELJSKO C-1 D-1
A-2 PLEMIĆKO OTROVNO D-2
A-3 USKOČKO C-3 D-3
A-4 OSINJE C-4 D-4
? GNIJEZDO ? ?
? ? ? ?
  • Igra detekcije - u toj igri gostovale su tri osobe, koje su se predstavljale čitajući isti tekst s papira (ime, prezime i zanimanje) i između njih trebalo je pogoditi pravu osobu na osnovu pitanja koja su postavljali igrači. Ova igra vrijedila je samo 10 poena i služila je kao predah igračima i kao zabava za publiku. Gostovale su nesvakidašnje ličnosti uspješne na nekom polju, a o kojima se obično ne piše u novinama. Na primjer, čipkarice s Paga, guslar iz Crne Gore, mađioničar iz Slovenije...
  • Igra pitanja i odgovora - to je bila udarna igra kviza, 24 pitanja općeg znanja, na koja su igrači odgovarali po sistemu prve prijave. Sustav je vodio računa da se tipka za prijavu ne drži stalno pritisnutom, već se morala nanovo stiskati. Igra je nosila najviše poena i obično se u njoj koristio Kvisko. Igrači su po redoslijedu prijave dobijali ili gubili po 4, 3, 2 ili 1 poen. Često su igrači taktizirali tako što se nisu prijavljivali za odgovor ako su smatrali da su s poenima dovoljno odmakli protivnicima, da eventualnim netačnim odgovorom ne bi izgubili poene.

Kvisko uredi

Maskota Kviskoteke je "Kvisko", figura od drveta, koju je dizajnirao akademik Miroslav Šutej. Kvisko se nije dodjeljivao automatski, već ga je osvajao svaki igrač koji je u prvoj igri osvojio najmanje 7 poena. Igrači su ga mogli koristiti u nekoj od sljedećih igara po vlastitom izboru i onda je udvostručivao poene postignute u toj igri.

Kvisko je ušao u popularnu kulturu kao sinonim za džokera: "dižem Kviska". Najavljivao se podizanjem i otuda potječe izraz. Takmičari su Kviska zadržavali kao suvenir.

Gledatelji su masovno slali svoje radove na temu Kviska u različitoj tehnici izrade, kao što su na primjer figure od različitih materijala, slike, tapiserije, torte... Nakon što su poslale Kviska od paške čipke, u emisiji su u "igri detekcije" gostovale čipkarice s Paga.[6]

Nakon obnavljanja Kviskoteke 2006. promijenjen je dizajn Kviska.

Knjige uredi

Iz Kviskoteke su nastale i dvije knjige koje je Lazo Goluža objavio sa svojim suradnicima:

  • Kviskoteka (Lazo Goluža i Branko Lipanović)[1] sadrži više različitih oblasti iz kviza, koje su prilagođene za tisak ("ABCD pitalice", "Igre asocijacija", "Igre anagrama", "Igra detekcije"...).
  • Kviskoteka: igra kvizova (Lazo Goluža i Darko Novaković)[2] sadrži samo pitanja općeg znanja iz oblasti "Igra pitanja i odgovora".

Knjige su slate organizacijama, obično školama, koje su organizirale svoje Kviskoteke.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Lazo Goluža, Branko Lipanović, "Kviskoteka", Novinsko-nakladnička radna organizacija "Sportska tribina", Zagreb 1982.
  2. 2,0 2,1 Lazo Goluža, Darko Novaković, "Kviskoteka: igra kvizova", Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1990. ISBN 86-399-0233-X
  3. TV kritika Zrinke Pavlić, www.tportal.hr
  4. 4,0 4,1 „Interview s Oliverom Mlakarom, www.nacional.hr. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 2012-06-28. 
  5. Igra asocijacija iz 70. emisije, 1985. Urednik: Lazo Goluža. Voditelj: Oliver Mlakar. Sudionici: Milan Mihailović, Dragana Blažević, Svetlana Tatić, Darko Vujnović. Žiri: dr. Žarko Domljan, dr. Pavao Pavličić, Lazo Goluža. Snimka emisije s YouTube.
  6. Čipkarice u Kviskoteci, web-stranica PagPress