Kornati
Kornati ili Kornatski otoci je arhipelag u srednjoj Dalmaciji, koji se prostire od visine Zadra na sjeveru, do Šibenika na jugu.
Kornati
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Jadransko more Šibensko-kninska županija |
| Arhipelag | Jadranski otoci |
| Država |  Hrvatska
|
| Površina | 320 km² |
 | |
Geografske karakteristike uredi
Kornatski arhipelag se sastoji od 150 otočića, koji imaju ukupnu površinu od 320 km², i protežu se u dužinu od nekih 35 km, a u širinu 13 km. [1] Arhipelag Kornati se zapravo sastoji od 4 grupe otoka, koji se daju podjeliti u dvije grupe:
- Gornji Kornati u kojima su arhipelazi otoka Sit i Žut koji ukupno imaju 51 manjih otoka i grebena, i
- Donji Kornati u kojima su arhipelazi otoka Veli Kornat i Punin koji ukupno imaju 98 manjih otoka i grebena. [1]
Najveći otok arhipelaga je Kornat (dug 25,2 km, širok do 2,5 km.), po kome je čitav arhipelag dobio ime, najsjeverniji je Mala Balabra, najužniji - Opuh Južni, najzapadniji -Vela Aba a najistočniji Samograd. [1]Najviši vrh Kornata je - Metlina na Velom Kornatu visok 237 m. [2]
Niti na jednom od otoka, nama stalnog naselja, iako su Murterini sve do kraja 20. vijeka često i dugo boravili po otocima, po kojima su puštali svoje ovce da slobodno pasu. Danas po otocima najduže borave oni turisti koji preferiraju robinzonski turizam, i brojni nautičari za ljetnih mjeseci.
Nacionalni park uredi
Arhipelag Kornati je 1980. proglašen nacionalnim parkom, ali samo na površini od 49.6 km², u kom se nalazi 89 otoka, otočića i hridi. [3]
Znamenitosti uredi
Najznačajniji historijski spomenik je bizantska Utvrda Tureta iz 6. vijeka, na otoku Veli Kornat. [4]
Kornatska tragedija uredi
Kornati - su 30. augusta 2007. bili mjesto velike tragedije, u kojoj je poginulo 12 dobrovoljnih vatrogasaca (uz samo jednog preživjelog sa teškim opeklinama) u gašenju požara na Kornatu. [5] Nakon provedene istrage, suđenje se proteklo do danas - ali se još uvijek nezna pravi uzrok, kako i zašto su poginuli vatrogasci? [5]Po Kornatima su inače bili česti požari, koje su ponekad potpaljivali sami otočani, - želivši tako uništiti sav korov i mladice crnogoričnog drveća, da bi nakon tog iznikla samo trava za njihove ovce, tako da na Kornatima gotovo da nije bilo nijednog drva, osim u malim oazama uz obalne lučice. Ti požari sve do 1990-ih i nisu izazivali previše uzbuđenja, poslalo bi se vatrogasce iz okolnih DVD brodicama, koji su uz pomoć brentača pokušavali spriječiti da ne izgore kuće uz obalu, a ponekad i lokalizirati požar, ako su dovoljno rano došli. Osim poneke iščašene noge, - nikad se ništa ozbiljnije tim vatrogascima nije dogodilo - jer ti požari i nisu imali neki ozbiljni intezitet - gorila je uglavnom suha trava, koju se moglo u čvršim cipelama pregaziti - bez ikakvog problema. Ekspertiza koja je izvedena nakon požara, pokušala je dokazati - da se na mjestu tragedije - desio eruptivni požar, iako mnogi sumnjaju u tu ekspertizu - jer što bi imalo toliko snažno goriti na Kornatu. Nakon tog su se pojavile teorije, da su ljudi izgorili nakon nespretno bačene mješine sa benzinom, koja je trebala poslužiti vatrogascima da napune svoje uređaje, ali i da su oni naišli na odbačene bombe sa američkih aviona, koji su se preko Kornata vraćali za Aviano, nakon akcija po Bosni i Srbiji.
Povezano uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „General info” (engleski). Kornati-Islands. Pristupljeno 14. 02. 2013.
- ↑ „Landmarks” (engleski). Kornati-Islands. Pristupljeno 14. 02. 2013.
- ↑ „General info” (engleski). Nacionalni park Kornati. Pristupljeno 14. 02. 2013.
- ↑ „Tureta Kornati” (hrvatska). Turistička zajednica Šibensko-Kninske županije. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-31. Pristupljeno 14. 02. 2013.
- ↑ 5,0 5,1 Zorana Deljanin. „Kornatska tragedija: Vojne tajne i proturječja, ogorčene obitelji traže istinu” (hrvatski). Novi List. Pristupljeno 14. 02. 2013.
