Konov sindrom ili primarni hiperaldosteronizam je retko oboljenje nadbubrežene žlezde, koje nastaje kao posledica dugotrajno povećanog lučenja hormona aldosterona. Češće se javlja kod žena i to obično između 25. i 50. godine života.[1]

Konov sindrom
lat.
Syndroma Conn
Aldosteron
SpecijalnostEndokrinologija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10E26.0
ICD-9255.1
DiseasesDB3073
MedlinePlus000330
eMedicinemed/432
MeSHD006929

Bolest je prvi put opisana od strane američkog endokrinologa dr DŽeroma Kona 1955. godine na Univerzitetu u Mičigenu.[2]

Etiologija uredi

Najčešći uzrok nastanka Konovog sindroma je adenom u zoni glomerulozi. Pored adenoma, bolest je često uzrokovana i bilateralnom hiperplazijom zone glomeruloze, dok je karcinom veoma redak.

Klinička slika uredi

Povećana količina aldosterona, koji deluje uglavnom na bubrežne tubule, dovodi do retencije (zadržavanja) natrijuma i povećanja volumena vanćelijske tečnosti, kao i do velikog gubitka kalijuma putem mokraće što je praćeno istovremenim gubitkom vodonikovih jona i razvitkom metaboličke alkaloze.

Osnovni klinički znak je arterijska hipertenzija (povišen krvni pritisak) praćena izvesnim simptomima uslovljenim hipokalijemijom i metaboličkom alkalozom. Hipertenzija je obično umerenog stepena, ne postoje značajne promene na očnom dnu, a retko su prisutni znaci opterećenja leve polovine srca i oštećenja bubrega. Bolesnici se žale na jaku mišićnu slabost, na periodične paralize (naročito u donjim ekstremitetima) koje su najizraženije posle buđenja, zatim na osećaj parastezija i povremene tetaničke grčeve. Javljaju se i nokturija (noćno mokrenje), umeren poliuričko-polidipsički sindrom (povećano izlučivanje mokraće i povećan osećaj žeđi), a karakteristično je odsustvo otoka.[1]

Dijagnoza uredi

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike, prisutne hipokalijemije i alkaloze, određivanjem aldosterona u plazmi i renina.[3] Za lokalizacoju procesa najveću vrednost imaju kompjuterizovana tomografija i scintigrafija nadbubrežnih žlezdi.

Lečenje uredi

Lečenje adenoma je hirurško, s tim što je potrebna preoperativna priprema spironolaktonom i dodavanjem kalijuma u ishrani. Ako je u pitanju bilateralna hiperplazija, lečenje se sprovodi doživotnim davanjem spironolaktona, a često je potrebna i dodatna primena lekova za sniženje krvnog pritiska. U nekom slučajevima bilateralne hiperplazije, dobri rezultati se postižu i davanjem malih doza deksametazona.[1]

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 „Konov sindrom”. Pristupljeno 21. 3. 2008. 
  2. Conn JW, Louis LH. Primary aldosteronism: a new clinical entity. Trans Assoc Am Physicians 1955;68:215-31; discussion, 231-3.
  3. Tiu S, Choi C, Shek C, Ng Y, Chan F, Ng C, Kong A (2005). "The use of aldosterone-renin ratio as a diagnostic test for primary hyperaldosteronism and its test characteristics under different conditions of blood sampling". J Clin Endocrinol Metab 90 (1): 72-8