Kodiak (otok)
Kodiak je otok na jugu Aljaske u Sjedinjenim Američkim Državama, najveći aljaški otok i drugi po veličini u državi.[1]
Kodiak
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Aljaški zaljev |
| Arhipelag | Kodiak |
| Država |  SAD Aljaska
|
| Površina | 9 293 [1] km² |
| Broj stanovnika | 13 740 |
 | |
Geografske karakteristike uredi
Kodiak leži u Aljaškom zaljevu odvojen od Poluotoka Aljaska 50 km širokim tjesnacem Shelikof. On je udaljen oko 400 km jugozapadno od grada Anchoragea. [1]
Otok ima površinu od 9 293 km², dug je 160, a širok od 16 do 100 km. [1] Zajedno sa otocima Afognak, Shuyak i ostalim obližnjim manjim otocima formira istoimeni arhipelag, koji je produžetak masiva Kenai. [1]
Velik dio otoka je visoravan, osim šumovite istočne obale koja se penje do visine od 1 500 metara. [1] Doline i niži obronci planina pokrivene su pijeskom i šljunkom iz doba kad su tu klizali glečeri. Jugozapadni dio otoka izbjegao je glacijacije, pa se njegov teren sastoji većinom od vlažne tundre. Flora u tom dijelu otoka, bitno je drugačija od ostalih dijelova otoka, jer je tu toplije i vlažnije, zbog uticaja morske struje - Kuroshio. U tom dijelu otoka osnovan je 1941. rezervat prirode Kodiak National Wildlife Refuge, (on pokriva oko dvije trećine otoka) on je stanište oko 3 000 Kodjaka, aljaških mrkih medvjeda, najvećih grizlija na svijetu. [1] Od ostalih životinja u parku, tu su; crvene lisice, crnorepi jeleni, američki jeleni vapiti i oko 200 vrsta ptica uključujući i bjeloglave supove. [1]
Historija uredi
Izvorni stanovnici tog otoka bili su indijanci - Alutiit (zvani i Aleuti, Alutiki ili Sugpjati) koji su nastanjivali otok već dobrih 7500 godina, prije nego što je prvi bijeli čovjek stupio na otok - 1763. To je bio ruski traper i trgovac krznom Stefan Glotov, u to vrijeme na otoku je živjelo oko 6500 domorodaca. [1] Ruski trgovac krznom Grigorij Šelikof osnovao je prvo bijelačko naselje na otoku - 1784., u Zaljevu troje svetaca (Бухта Трёх Святителей), na jugoistočnom dijelu otoka. Kad je Carska Rusija prodala Aljasku Sjedinjenim Američkim Državama - 1867. i otok Kodiak postao je integralni dio Sjedinjenih Američkih Država. [1]
Tokom 19. vijeka otok je bio baza za lov na kitove i morske vidre koji je počeo jenjavati nakon zabrane lova - 1911. [1]
Početkom 20. vijeka - američko ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je eksperimentalni centar za uzgoj goveda, ali je njegov rad prekinut - 1912. nakon erupcije vulkana Novarupta (pored Katmaija) jer je čitav otok bio pokriven slojem pepela debelim 48 cm, pa se moralo prekinuti sa svim poljoprivrednim aktivnostima, ali i sa ribolovom na losose. [1]
U svakoj nesreći ima i nečeg dobrog, - jer je pepeo nakon tog potakao rast bujnije vegetacije. Izvrsan riblji fond, bogat rakovima, halibutima, bakalarima i haringama privukao je brojne imigrante (naročito Norvežane) koji su došli na otok na razmeđi 19. - 20. vijeka. [1]
Još veća nesreća zadesila je otok 27. marta 1964. nakon serije tsunamija izazvanih snažnim potresom, koji je izazvao slganje tla od 1,5 do 1,8 metra. Teška razanja su sanirana. Od tad se ljudi na otoku uglavnom bave stočarstvom i ribarstvom i radom u tvornicama ribljih konzervi. [1]
Otok je ponovno pretrpio veliku katastrofu - 1989. nakon havarije tankera Exxon Valdez u Zaljevu Princa Williama, kad je u more iscurilo 10,9 milijuna galona sirove nafte.
Otok danas uredi
Na otoku je 1998. izgrađen lansirni centar za svemirske letjelice, kao jedini takav objekt izvan južnog dijela Sjedinjenih Američkih Država. U sjeveroistočnom dijelu otoka nalazi se memorijalni park-muzej Fort Abercrombie, to je za Drugog svjetskog rata bila velika pomorska baza Američke ratne mornarice. [1]
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Službene stranice otoka Arhivirano 2011-11-25 na Wayback Machine-u (en)
- Kodiak na portalu Encyclopædia Britannica (en)