Klapsko pjevanje
Klapsko pjevanje je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom s juga Hrvatske (Dalmacija), najviše iz primorskih i otočkih krajeva. Izvodi se i u urbanim, ali i ruralnim sredinama. U prosincu 2012. god. UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[1]
|
Klapsko pjevanje iz Dalmacije | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština
| |
| |
| Hrvatska | |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2012. |
| ID: | 00746 |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO |
Pjeva se višeglasno, bez pratnje instrumenata. Izvorno se pjeva "na uho", što znači da nema voditelja. Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači, pjevajući istovremeno s vodećim glasom. Bitno je naglasiti "najviši glas", jer su se prijatelji udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, što su se povezali u društvo kao skladne naravi, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima.
Izvodi je skupina pjevača kojih je obično od 5 do 8, veličine jedne klape (družine), skupa prijateljâ.
Kasnije se uvelo i ženske klape i mješovite klape. Seobama Hrvata iz krajeva gdje je izvorište klapske pjesme u druge krajeve Hrvatske (Zagreb) i svijeta (hrvatska dijaspora) te upoznavanjem inozemnih turista sa ovom hrvatskom autohtonom glazbom, rodbinskim i prijateljskim svezama sa inim Hrvatima i sa inozemcima, popularizirala se i klapska pjesma. Vremenom je klapska pjesma stekla popularnost i među Hrvatima koji nisu rodom iz klapskih krajeva, kako u Hrvatskoj i susjednim državama s hrvatskom zajednicom.
Natjecateljskim klapskim pjevanjem se uvelo i voditelje te još neke glazbene egzibicije koje izvorno klapsko pjevanje ne poznaje, nagrđujući izvornost klapske pjesme. To je osobito došlo do izražaja uvođenjem instrumenata i izvođenjem na neizvornim dijalektima radi komercijalizacije, pa se danas događa da se izvode pjesme koje uopće nisu na čakavštini.
Klapsko pjevanje je iznimno medijski popularizirao omiški klapski festival. Kasnije se broj klapskih festivala i susretâ povećao, tako da danas imamo susrete klapa u Buzetu, Dubravi, Kaštelima, Murteru, Splitu, Strožancu, Srinjinama, Senju, Stobreču, Voloskom, Zagrebu i drugdje.
Klape danas izvode i tradicionalne i nove skladbe.
Poveznice uredi
- Canto a tenore, sardinijsko pastirsko pjevanje
- Albansko višeglasno pjevanje
Izvori uredi
- ↑ Klapa multipart singing of Dalmatia, southern Croatia (en) Preuzeto 6. prosinca 2012.
- Hrvatski leksikon, A-K, str. 597
- HRT, razni prilozi