Klana
Klana je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
| Klana | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Ivan Šnajdar |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 1.931 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°27′N 14°23′E / 45.45°N 14.38°E |
| Površina | 94 km² |
  Klana Klana (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 51217 Klana |
Koordinate: 45° 27′ 00" SGŠ, 14° 22′ 48" IGD
Zemljopis
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Klana imala je 1.931 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:
Uprava
Povijest
Ime Klana prvi put se spominje 1235. g. u zapisu o posjetu pulskog biskupa (u rimskoj biblioteci). Zbog svog zemljopisnog položaja na raskrižju putova sa sjevera prema jugu i sa istoka prema zapadu, kao i zbog svojih šuma koje obiluju divljači i izvorima pitke vode, ovo područje bilo je pogodno za život još u pradavna vremena. Tako neki nalazi upućuju na postojanje života još u 6. ili 5. st. prije Krista.
Hrvati Istru, pa tako i ovaj kraj naseljavaju već u VII. st. i vrlo rano prihvaćaju kršćanstvo. U crkvi se bogoslužje vrši na staroslavenskom jeziku i piše se glagoljicom o čemu svjedoči podatak iz vatikanskog arhiva o staroslavenskoj Službi Božjoj u crkvici sv. Trojstva na Gradini još u XIII. st., kao i glagoljski natpis iz 1439. g. uzidan iznad vrata sakristije župne crkve sv. Jerolima. O čitanju sv. mise na staroslavenskom u XVII st. piše i Jochann Weichard Valvasor.
U srednjem vijeku Klana je bila važno trgovište i ograđena mitnica, a ovuda se odvijala i poštanska služba između Kranjske i tadašnje Rijeke. U to doba je Klani kao i cijeloj Europi prijetila stalna opasnost od Turaka koji su više puta poharali ovaj kraj.
No 2. veljače 1559. g. Turci pod vodstvom Malkoč – bega ovdje doživljavaju težak poraz. Tijekom dugih stoljeća, Klanu je posjedovalo više plemićkih obitelji: Devinski, Walsee, a od 15. st. pa sve do 1918. g. – uz kratku vladavinu Napoleonove Francuske – ustaljena je vlast austrijskih Habsburgovaca koji Klanu darivaju ili daju u zakup raznim gospodarima.
Godine 1843. u Klani počinje s radom pučka škola, a prvi poznati učitelj bio je Josip Corsiga. Nakon ukinuća kmetstva 1848. g. Klanjci 1861. od baruna Andrije Negovetića otkupljuju njegov dio posjeda, pa tako i pravo na izbor župana koje je zamrlo početkom XX. st.
Godine 1852. u Klani je rođen Matko Laginja, narodni preporoditelj Istre i hrvatski ban ranih 1920-uh.
Klanu 1870.g. pogađa katastrofalni potres koji je uništio većinu kuća, ali na sreću ljudskih žrtava nije bilo. Iste godine osnovana je pošta, a 1882. uvedena je plinska rasvjeta.
Početkom XX. st. Klana se – unatoč gubitku važnosti iz prošlih stoljeća – i dalje razvija. Tako je 1908. g. pošta dobila telegraf, 1911. trgovac Anton Medvedić osniva pilanu, a 1913. Klana dobiva prvi vodovod. U to vrijeme osnovana je i čitaonica, knjižnica i tamburaško društvo.
Tada izbija Prvi svjetski rat. U ratnom vihoru Klanjci poput ostalih susjeda ratuju po bojišnicama diljem Europe. Raspadom Austro-Ugarske 1918. g., Klana ulazi u sastav Kraljevine SHS, no gotovo istovremeno okupira ju Italija kao i sva okolna mjesta. Rapalskim ugovorom dvije godine kasnije povučena je granica između Klane i Studene, tako da je Studena ostala u sastavu Kraljevine SHS, a Klana, Škalnica, Lisac i Breza pripojeni su Italiji. Klana ubrzo postaje jedan od najvećih pograničnih garnizona kraljevine Italije, gdje biva stacionirano i do 10 000 talijanskih vojnika. No unatoč toj velikoj koncentraciji trupa i pokušaju odnarođivanja koji je odmah počeo raznim represijama i uvođenjem talijanskog jezika u školu i druge ustanove, Klanjci su ipak očuvali svoju nacionalnu svijest, a jedan od najhrabrijih čuvara hrvatskog jezika bio je svakako župnik Ivan Koruza, inače Slovenac, koji je u Klani bio od 1896 – 1942.
Sredinom 30-ih godina mnogi su Klanjci prisilno mobilizirani i poslani na bojišnicu u Abisiniju (Etiopiju). Kapitulacijom Italije i odlukom ZAVNOH-a iz 1943. g., Klana je zajedno sa Istrom pripojena matici Hrvatskoj, no još predstoje dvije teške ratne godine. U Klanu dolaze Nijemci i 1944. još bolje utvrđuju Rapalsku granicu, tako da se u travnju i svibnju 1945. ovdje vode žestoke borbe. Klana je napokon oslobođena 5.svibnja 1945.
Nakon II. svj. rata, Klana je od 1945. do 1953. samostalna općina, a potom Mjesna zajednica u okviru bivše Općine Rijeka. U Klani postoje pilana i šumarija, izgrađena je nova škola, vatrogasni dom, zadružni dom, obnovljene su crkve i unatoč depopulacije klanjsko se područje urbanizira.
Godine 1991. u domovinskom ratu sudjelovalo je mnogo ljudi iz kraja. Godine 1993 Klana ponovno postaje općina zajedno sa Studenom, Škalnicom, Liscem i Brezom i tako su stvoreni preduvjeti za razvoj kroz lokalnu samoupravu.
Gospodarstvo
Slavni ljudi
- Matko Laginja, hrvatski pravnik i političar.
Spomenici i znamenitosti
Obrazovanje
Za početak organiziranog školstva u Klani prihvaćena je 1843. godina. Od onda sa nastava odvijala na više lokacija do 1968. g. kada je izgrađena nova školska zgrada.
Na Liscu, u Škalnici i u Brezi u vrijeme talijanske okupacije organiziraju se posebne škole, a u studeni se 1922. g. organizira nastava u jednoj sobi privatne kuće za 62 učenika, a 1934. izgrađena je škola koja je djelovala (samo niži razredi) sve do devedesetih godina.
Danas u Klani djeluje osnovna škola koju pohađa 123 učenika iz svih mjesta naše općine, a dječji vrtič koji je otvoren 2001. pohađa 46-ero djece u dobi od 3 - 7 godina. U obrazovne svrhe djelomično služi i Multimedijalni centar u kojemu se organiziraju različiti tečajevi za sve dobne skupine.
Kultura
Organizacija kulturnog života u Klani počinje već krajem 19. st. kada učitelj Jakob Lusnik podučava zborno pjevanje, a neki imućniji mještani počinju nabavljati hrvatski tisak koji se čita i širi kroz mjesto. Tako je 1902. g. osnovan tamburaški zbor, a 1904. Čitalnica "Napried". U to vrijeme u Klani kao učitelj djeluje Ivan Matetić Ronjgov koji uz crkveno podučava i svjetovno zborno pjevanje. Kontinuitet razvoja kulturnih djelatnosti prekida I. svj. rat kada s radom prestaje tamburaški zbor, a u vrijeme talijanske okupacije zamire svaki vid kulturne aktivnosti. Nakon II. svj. rata osniva se Dom kulture u sklopu kojega djeluju čitaonica i knjižnica, obnavlja se kino dvorana, a ponovno se osniva tamburaško društvo i pjevački zbor, koji međutim djeluju svega nekoliko godina. Jedinu konstantu organiziranog kulturnog djelovanja predstavlja crkveno pjevanje, koje u Klani nikad nije zamrlo.
Danas u Klani djeluje Mješoviti lovački pjevački zbor "Matko Laginja", osnovan 1979. g. koji je od tada nositelj i organizator mnogih kulturnih zbivanja u kraju. Tu je i crkveni pjevački zbor, a ulogu čitaonice i knjižnice zauzima multimedijalni centar u kojem se uz pristup internetu putem petnaestak računala, nudi i mnoštvo knjiga i DVD-ova. Ovdje djeluje i Društvo za povjesnicu Klana, kojem je zadatak istraživanje i očuvanje povijesne i kulturne baštine kraja, i u sklopu kojega je otvorena Etnografska kuća – Rebičina kiša.
Sport
- boćarski klub "Sveti Rok"
