Kiteron
Kiteron (starogrčki: Κιθαιρών) je planinski venac dug oko 156 km koji se nalazi u središnjoj Grčkoj, između Beotije na severu i Atike na jugu. Sastoji se uglavnom od krečnjaka (vapnenca) i izdiže se do visine od 1.409 m. Severoistočnu stranu Kitereona čini planina Pastra.
Kiteron
Κιθαιρών | |
|---|---|
| Koordinate | |
| Visina | 1.409 m |
Lokacija
| |
| Država | Grčka |
| Regija | Atika, Beotija |
Karta
| |
  Kiteron Položaj Kiterona u Grčkoj | |
Mitologija uredi
Na Kiteronu su se odigrali mnogi događaji iz grčke mitologije, a ta se planina naročito povezivala s bogom Dionisom; na Kiteronu je bio ostavljen tek rođeni Edip, a Akteon i Pentej su na njegovim obroncima bilo raskomadani; tu je i Herakle lovio i ubio kiteronskog lava.[1]
U antici se smatralo da je ova planina nazvana po Kiteronu, mitskom kralju Plateje, koji je jednom prilikom pomogao Zevsu svojim savetom kad se Hera naljutila na svog supruga.[2] Stoga je vrh Kiterona bio posvećen Zevsu Kiteronskom (Ζεῦς Κιθαιρόνίος),[3] i tu se održavao Dedalski festival (Δαίδαλα).[4] Prema verovanju Platejana, njihov prvi kralj bio je personifikacija planine Kiterona: "Platejani ne znaju ni za jednog kralja osim za Asopa i za Kiterona pre njega, a misle da je po ovome drugom nazvana planina, a po onome prvom reka".[5]
Šuma, koja je pokrivala Kiteron, bila je puna divljači, a među njom su se u dosta ranom razdoblju mogli naći i lavovi i vukovi. Kitersonski lav, koga je ubio Alkatoj.[6]
Historija uredi
Što se istorijskih događaja tiče, Kiteron se pojavljuje u pozadini bitke kod Plateje 479. pne., budući da su se tu odigrali mnogi manji okršaji pre same bitke. Kasnije su i kod Plateje i Eritre podignute utvrde, budući da je sama planina činila prirodnu granicu (premda često spornu) između Atine i Tebe.