Kineski brojevi

Kineski brojevi su znakovi za pisanje broja u kineskom jeziku. Danas, govornici kineskog koriste tri numeričkih sistema: sveprisutni sistem arapskih brojeva, zajedno sa dvojim drevnim kineskim brojčanim sistemima.

Brojevni sistemi po kulturama
Hindu-Arapski brojevi
Zapadnoarapski
Indijska familija
Kmerski
Istočnoarapski
Brami
Tajski
Istočnoazijski brojevi
Kineski
Sučou
Računski štapići
Mongolski 
Alfabetski brojevi
Abžadski
Jermenski
Ćirilični
Ge'ez
Hebrejski
Grčki (Jonski)
Āryabhaṭa
 
Ostali sistemi
Atički
Vavilonski
Egipatski
Inuitski
Etrurski
Majanski
Rimski
Polje urni
Spisak tema o brojevnim sistemima
Pozicioni sistemi po bazama
Dekadni (10)
2, 4, 8, 16, 32, 64
1, 3, 6, 9, 12, 20, 24, 30, 36, 60, još…

Jedan takav sistem predstavljaju sučou brojevi ili huama sistem. Postepeno je zamjenjen sa arapskim sistemom pisanja brojeva. To je jedina preživela varijacija sistema sa štapićima za brojanje, koji je bio popularan na kineskom tržnicama, kao što su one u Hong Kongu pre 1990-tih.

Drugi kineski numerički sistem su pismeni brojevi. Još uvek je u upotrebi prilikom pisanja brojeva u dugom obliku, kao što je na čekovima za sprečavanje falsifikacije. Ovaj pismeni sistem je približan pisanju broja rečima u tekstu. Kineski karakterski sistem može biti svrstan kao deo jezika, ali i dalje se je smatran za brojčani sistem. Većina ljudi u Kini sada koriste arapski sistem, zbog praktičnosti.

Pisani brojevi uredi

Kineski pismeni numerički sistem sastoji se od kineskih karaktera koje koristi kineski pisani jezik da se može pisati izgovoreni brojevi. Slicno brojevima koji su napisani rečima (npr. „hiljadu devetsto četrdeset i pet“), nije nezavisan sustav po sebi. Budući da odražava govorni jezik, ne koristi pozicijski sistem, za razliku od arapskih brojeva.

Standardni brojevi uredi

Postoje karakteri koji predstavljaju brojeve nula do devet, te karakteri koji predstavljaju veće brojeve, kao što su desetine, stotine, hiljade itd.. Postoje dve grupe karaktera za kineske brojeve: jedan za svakodnevno pisanje i jedan za upotrebu u komercijalnim ili finansijskim kontekstima poznat kao dašjie (trad. kin. 大寫, uprošć. kin. 大写, pinjin: dàxiě). Druga vrsta je nastala jer su karakteri korišteni za pisanje brojeva geometrijski jednostavni, tako da korištenje tih brojeva ne može sprečiti falsifikovanje na isti način kao što to može pisanje brojeva rečima na našem jeziku. Falsifikator bi mogao lako promeniti svakodnevne karaktere 三十 (30) na 五千 (5000) dodavanjem samo nekoliko poteza. To je nemoguće sa finansijskim znakovima: 叁拾 (30) i 伍仟 (5000).

Financijski Običan Vrednost Pinjin Napomena
0 líng 〇 je neformalan način predstavljanja nule, ali 零 je više uobičajeno, posebno u školama.
1 takođe (financijski zastarelo), može se lako manipulirati u 弍 (dva) ili 弎 (tri).
(T) ili
(U)
2 èr takođe (financijski zastarelo), može se lako manipulirati u 弌 (jedan) ili 弎 (tri).
takođe (T) ili (U), vidi sekciju karakteri regionalnih korištenja.
(T) ili
(U)
3 sān takođe (financijski zastarelo), može se lako manipulirati u 弌 (jedan) ili 弍 (dva).
takođe (T) ili (U) sān.
4  
5  
(T) ili
(U)
6 liù  
7  
8  
9 jiǔ  
 
10 shí Iako neki ljudi koriste kao finansijski, nije prihvatljivo jer se može promeniti u 伍 ili 仟.
100 bǎi  
1,000 qiān
(T) ili
(U)
104 wàn Kineski brojevi se grupe na deset hiljada
vidi čitanje i transkripcija brojeva odeljak u nastavku.
(T) ili
亿(U)
108 Pogledajte veliki brojevi odeljak u nastavku.

Regionalni karakteri uredi

Financijski Običan Vrednost Pinjin Standardna alternativa Napomena
(T) or (U) 1 yāo Bukvalno znači „najmanji“. Upotrebljava se u kontinentalnoj Kini da se nedvosmisleno izreče „#1“ u nizu cifara (kao što su brojevi telefona i brojevi za identifikaciju). Nikada se ne koristi u brojanju ili čitanju vrednosti. U Tajvanu, koriste ga samo vojska, policija i pošta. U Hong Kongu i Makau, koristi se samo kada se komunicira u standardnom mandarinskom jeziku.
(T) or (U) 2 liǎng Veoma čest alternativni način govorenja: "dva". Upotreba varira od dijalekta do dijalekta, čak i od osobe do osobe. Na primer „2222“ može se čitati kao „二千二百二十二“, „两千二百二十二“ ili čak „两千两百二十二“ u mandarinskom. Pogledajte čitanje i transkripcija brojeva odeljak u nastavku.
廿 20 niàn 二十 Pismeni oblik još uvek se koristi da se odnosi na datume, posebno kineskih kalendarskih datuma.
Govorni oblik još uvek se koristi u raznim dijalektima kineskog. Vidi čitanje i transkripcija brojeva odeljak u nastavku.
je retka varijanta.
30 三十 Pismeni oblik još uvek se koristi za skraćene datum reference u kineskom. Na primer, pokret 30. maja (五卅运动).
Govorni oblik još uvek se koristi u raznim dijalektima kineskog. Vidi čitanje i transkripcija brojeva odeljak u nastavku.
40 四十 Govorni oblik još uvek se koristi u raznim dijalektima kineskog, iako vrlo retko.
200 二百 Veoma retko korišten, jedan opšti primer je književni《皕宋楼》.

Veliki brojevi uredi

Slično kao i duga i kratka skala u zapadu, za karaktere veći od broja (wàn), bila su četiri sistema u antičkom i suvremenom korištenju:

Sistem 亿

zhào

jīng

gāi


ráng

gōu

jiàn

zhēng

zài
Faktor povećanja
Alternativa /
1 105 106 107 108 109 1010 1011 1012 1013 1014 Svaki broj je 10 (十 shí) puta prijašnjeg.
2 108 1012 1016 1020 1024 1028 1032 1036 1040 1044 Svaki broj je 10,000 (万 wàn) puta prijašnjeg.
3 108 1016 1024 1032 1040 1048 1056 1064 1072 1080 Svaki broj je 108 (万万 wànwàn) puta prijašnjeg.
4 108 1016 1032 1064 10128 10256 10512 101024 102048 104096 Svaki broj je kvadrat prijašnjeg.

Većina ljudi ne prepoznaje brojeve preko 亿 (108) i definicije u rečniku većih brojeva mogu biti nedosledni (osim Koreje gde 兆 zhào i 京 jīng se često koriste).

Brojevi od budizma uredi

Brojevi preko 载 zài potiču iz budističkih tekstova u sanskritu, ali ti "budistički brojevi" su postali arhaizmi.

Ime Vrednost Napomena
(T) or
(U)
1048
恒河沙 1052 Bukvalno znači „pesak Ganga“, metafora korištena u broju budističkih tekstova da izrazi količinu jednaku broju zrna peska u reci Gangi.
阿僧祇 1056 Od sanskrita Asaṃkhyeya
那由他 1060 Od sanskrita Nayuta
不可思議(T) or
不可思议(U)
1064 Bukvalno prevedeno kao „neshvatljivo“ ili „nezamislivo“.
無量(T) or
无量(U)
1068 Bukvalno prevedeno „bez granica“.
大數(T) or
大数(U)
1072 Bukvalno prevedeno „veliki broj“.

Mali brojevi uredi

Sledeći karakteri se koriste istorijski kako bi označili mali red veličine u kineskom jeziku. Sa uvođenjem SI jedinica, neki od njih su uključene kao SI prefiks, a ostatak se ne koristi.

Karakter Vrednost Napomena
10−12 (Drevni kineski)

slaže se sa SI prefiksom piko.

10−11 (Drevni kineski)
10−10 (Drevni kineski)
10−9 (Drevni kineski)

(T) or (U) corresponds the SI prefiksom nano.

10−8 (Drevni kineski)
10−7 (Drevni kineski)
10−6 još u upotrebi, slaže se sa SI prefiksom mikro.
10−5 (Drevni kineski)
10−4 (Drevni kineski)
1/1,000 takođe .

još u upotrebi, slaže se sa SI prefiksom mili.

1/100 takođe .

još u upotrebi, slaže se sa SI prefiksom centi.

1/10 još u upotrebi, slaže se sa SI prefiksom deci.

SI prefiksi uredi

Prevodi SI prefiksa su se nekada razlikovali od današnjih. Veći (兆, 京, 垓, 秭, 穰), i manji kineski brojevi (微, 纤, 沙, 尘, 渺) su definisani kao prevodi za SI prefikse. Na primer, 京 jīng je definisan kao giga, i 纤 xiān je definisan kao nano. Rezultiralo je stvaranjem više vrednosti za svaki broj.

U vremenu „ranog prevoda“, nastao je spor zbog vrednosti 兆. Vlada NRK je koristila dio za ovaj prevod, i definiciju džao (zhào) kao prevod za SI prefiks mega (106). (Možda vlade nije bila svesna zajedničkog korištenja 兆, i tako nisu razmotriti alternativni kineski karakter, kao što je , da predstavlja mega.) Zbog toga, prevod je izazvao mnogo konfuzija.

Pored toga, Tajvanci su definisali 百万 za prevod mega. Ovaj prevod se naširoko koristi u službenim dokumentima, akademskim zajednicima, informativnim industrijama, itd. Međutim, državni emiteri ponekad koriste 兆赫 da predstavlja "megaherc".

Danas, obe vlade Narodne Republike Kine i Republike Kine (Tajvan) koriste fonetske transliteracije za SI prefikse. Međutim, te vlade su izabrali različita kineska slova za određene prefikse. Sledeća tabela navodi dva različita standarda zajedno sa početnim prevodom.

SI prefiksi
Vrednost Simbol Engleski Raniji prevod standard NRK standard RK
1024 Y jota   yáo yòu
1021 Z zeta   jiē
1018 E eksa ráng ài ài
1015 P peta pāi pāi
1012 T tera gāi tài zhào
109 G giga jīng
106 M mega zhào zhào 百萬 bǎiwàn
103 k kilo qiān qiān qiān
102 h hekto bǎi bǎi bǎi
101 da deka shí shí shí
10−1 d deci fēn fēn fēn
10−2 c centi
10−3 m mili háo háo háo
10−6 µ mikro wēi wēi wēi
10−9 n nano xiān nài
10−12 p piko shā
10−15 f femto chén fēi fēi
10−18 a ato miǎo à à
10−21 z zepto   jiè
10−24 y jokto   yāo yōu

Čitanje i transkripcija brojeva uredi

Celi brojevi uredi

Više-cifreni brojevi su stvoreni principom umnožavanja, prvo ide sama cifra (1 - 9), zatim mesto (kao što su 10 ili 100), a zatim naredna cifra.

U mandarinskom, množilac (liǎng) se koristi umesto (èr) za sve brojeve veće od 200 sa cifrom „2“. Upotreba obe 两 (liǎng) ili 二 (èr) su prihvatljiva za broj 200. Kada pisani u kantonskim dijalektima, 二 (yi6) se koristi da predstavi cifru „2“ za sve brojeve. U južnom minskom dijalektu iz Čaožua, 两 (no6) se koristi da predstavi cifru „2“ u svim brojevima od 200 nadalje. Ovakvo:

Broj Struktura Karakteri
Mandarinski Kantonski Čaodžu Šangajski
60 [6] [10] 六十 六十 六十 六十
20 [2] [10] ili [20] 二十 二十 ili 廿 二十 廿
200 [2] (èr) ili (liǎng) [100] 二百 ili 两百 二百 ili 两百 两百 两百
2000 [2] (liǎng) [1000] 二千 ili 两千 二千 ili 两千 两千 两千
45 [4] [10] [5] 四十五 四十五 ili 卌五 四十五 四十五
2,362 [2] [1,000] [3] [100] [6] [10] [2] 两千三百六十二 二千三百六十二 两千三百六十二 两千三百六十二

Brojevi 11 do 19, vodeća cifra „jedan“ (一) je obično izostavljena. U nekim dijalektima, kao šangajski, kad postoje samo dve značajne cifre u broju, vodeći „jedan“ i prateće nule su izostavljeni. Ponekad, jedan pre „deset“ u sredini broja, kao što je 213, su izostavljeni. Tako:

Broj Strog putongua Razgovorna ili dijalektna korištenja
Struktura Karakteri Struktura Karakteri
14 [10] [4] 十四    
12000 [1] [10000] [2] [1000] 一万两千 [1] [10000] [2] ili
[10000] [2]
一万二 ili 万二
114 [1] [100] [1] [10] [4] 一百一十四 [1] [100] [10] [4] 一百十四
1158 [1] [1000] [1] [100] [5] [10] [8] 一千一百五十八 Vidi napomenu 1 ispod

Napomene:

  1. Ništa nije ikad izostavljeno u velikim i još komplikovanijim brojevima, kao što su ovi.

U nekim starijim tekstovima kao što je Protestantska Biblija ili u poetskom stilu, brojevi kao 114 mogu biti napisani kao [100] [10] [4] (百十四).

Za brojeve veće od mirijade, isti sistem grupisanja se koristi odnosi na našem jeziku, osim u grupama od četiri mesta (mirijada) nego u grupama od tri (hiljada). Zato je prikladnije da se razmišlja o brojevima kao u grupama od četiri, tako 1.234.567.890, se raspredi ovde kao 12.3456.7890. Veći od mirijade, svaki broj je, dakle, četiri nula duži od onog pre njega, tako 10000 × wàn (万) = (亿). Ako je jedan od brojeva između 10 i 19, prva "jedinica" je izostavljena. Dakle (brojevi u zagradama pokazuju da je broj napisan kao jedan broj, nego proširen):

Broj Struktura Karakteri
12,345,678,902,345
(12,3456,7890,2345)
(12) [1,0000,0000,0000] (3456) [1,0000,0000] (7890) [1,0000] (2345) 十二万三千四百五十六亿七千八百九十万两千三百四十五

Unutrašnje nule pre položaja cifre jedinice (kao u 1002) moraju biti izričito napisani. Razlog za to je da su prateće nule (kao u 1200) često izostavljene u pisanju, tako dolazi do dvosmislenosti. Jedna nula je dovoljna da reši dvosmislenosti. Kad je nula pre cifre osim cifre jedinice, izričita nula nije nejasna i stoga nije obavezna, ali je poželjna. Tako:

Broj Struktura Karakteri
205 [2] [100] [0] [5] 二百〇五
100,004
(10,0004)
[10] [10,000] [0] [4] 十万〇四
10,050,026
(1005,0026)
(1005) [10,000] (26) ili
(1005) [10,000] (026)
一千〇五万〇二十六 ili
一千〇五万二十六

Razlomci uredi

Pri beleženju razlomka, prvo se piše imenilac, sledi ga 分之 („delovi“), a zatim brojilac. To je suprotno od našeg jezika, gde prvo ide brojilac. Svaka polovina razlomka je takođe napisana kao celi broj. Mešoviti brojevi su napisani sa celim brojem na prvom mestu, a sledi ga („ponovo“), a zatim deo razlomka.

Razlomak Struktura Karakteri
2/3 [3] [delovi] [2] 三分之二
15/32 [3] [10] [2] [delovi] [10] [5] 三十二分之十五
1/3000 [3] [1000] [delovi] [1] 三千分之一
3 5/6 [3] [ponovo] [6] [delovi] [5] 三又六分之五

Procenti su stvoreni na sličan način, koristeći 百 (100) kao imenilac. Cifra 一 (jedan) pre 百 je izostavljena.

Procent Struktura Karakteri
25% [100] [delovi] [2] [10] [5] 百分之二十五
110% [100] [delovi] [1] [100] [1] [10] 百分之一百一十

Decimalni brojevi su stvoreno prvo pisanjem celine, a zatim umetanje (tradicionalni) ili (uprošćeno) („tačka“), te konačno decimalni izraz. Decimalni izraz je pisan koristeći samo cifre za 0 - 9, bez reči za umnožavanje.

Decimalni izraz Struktura Karakteri
16.98 [10] [6] [tačka] [9] [8] 一十六点九八
12345.6789 [1] [10000] [2] [1000] [3] [100] [4] [10] [5] [tačka] [6] [7] [8] [9] 一万两千三百四十五点六七八九
75.4025 [7] [10] [5] [tačka] [4] [0] [2] [5] 七十五点四〇二五
0.1 [0] [tačka] [1] 〇点一

Redni brojevi uredi

Redni brojevi su stvoreni dodavanjem („red“) pre broja.

Redni broj Struktura Karakteri
1st [red] [1] 第一
2nd [red] [2] 第二
82nd [red] [8] [10] [2] 第八十二

Negativni brojevi uredi

Negativni brojevi se stvaraju dodavanjem (tradicionalni) ili (uprošćeno) („negativno“) pre broja.

Broj Struktura Karakteri
-1158 [negativno] [1] [1000] [1] [100] [5] [10] [8] 负一千一百五十八
-3 5/6 [negativno] [3] [ponovo] [6] [delovi] [5] 负三又六分之五
-75.4025 [negativno] [7] [10] [5] [tačka] [4] [0] [2] [5] 负七十五点四〇二五

Povezano uredi