Keszthely
Keszthely čita se Kesthelj (hrvatski: Kestel ili Monoštor, njemački: Kesthell) je grad na zapadu Mađarske od 20,116 stanovnika[1]
Keszthely
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 46°46′N 17°14′E / 46.767°N 17.233°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Zala | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Ferenc Ruzsics | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 75.98 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 20,116[1] | ||
| - Urbana gustoća | 264.8 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 8360 | ||
| Pozivni broj | 83 | ||
| Službene stranice www.keszthely.hu/ | |||
| Karta | |||
  Keszthely | |||
Keszthely administrativno podpada pod Županiju Zala i poznato je turističko mjesto.
Geografske karakteristike uredi
Keszthely leži duž jugozapadne obale Jezera Balaton.
Historija uredi
Taj kraj uz jezero bio je naseljen još za Antike, za rimskih vremena tu se razvila - Keszthely kultura.
Današnji Keszthely je prvi put dokumentiran 1247., od 1421. ima status trgovišta, ali su mu je daljnji razvoj spriječili Austrijsko-turski ratovi pa nije dobio status grada, iako ga Osmanlije nikad nisu zauzele.
Ponovni razvoj mjesta počeo je u 18. vijeku, kad je izrastao u regionalni vjerski i obrazovni centar. U to vrijeme veliki utjecaj na razvoj mjesta imali su grofovi Feštetić koji su imali veliki feud. Njihov član Juraj Feštetić (mađarski: György Festetic) ( 1755.- 1819.) osnovao je agronomsku školu - Georgikon 1797. koja je vremenom izrasla u fakultet. On je značajno doprinjeo buđenju nacionalne svijesti u Mađarskoj u 19. vijeku. Danas je dio Univerziteta u Veszprému.
Keszthely se od početka 19. vijeka počeo transformirati u ladanjsko turističko mjesto, tako da je i prvi parobrod na jezeru nabavljen 1846.
Keszthely je 1954. dobio status grada.
Pobratimski gradovi uredi
Slavni sugrađani uredi
- David Schwarz, graditelj prvog aluminijskog cepelina
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Zala” (engleski). City population. Pristupljeno 8. 06. 2016.
