Kavala (grčki: Καβάλα), je drugi grad po veličini u sjevernoj Grčkoj i najveća morska luka istočne Makedonije. Kavala je glavni grad prefekture Kavala. Grad je smješten u Zaljevu Kavala nasuprot otoku Tasos.

Kavala
Καβάλα
Kavala
Osnovni podaci
Država  Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Kavala
Stanovništvo 63293 (2001)
Površina 112.6 km²
Gustoća stanovništva 358/km²
Visina 53 m
Koordinate 40°16′N 22°30′E / 40.267°N 22.500°E / 40.267; 22.500
Poštanski broj 65x xx
Pozivni broj 2510
Registarska oznaka KB
Službena stranica www.cityofkavala.gr
Karta
Kavala na mapi Grčke
Kavala
Kavala

Položaj grada na karti Grčke

Historija uredi

Kavala za antike uredi

Grad su osnovali kolonisti sa obližnjeg otoka Tasos u 6. vijek pne. i nazvali ga Neapolis (novi grad). Neapolis je bio luka makedonske prijestolnice Filipi od koje je bio udaljen samo 14 km. Najvjerojatnije da je Neapolis bio i slavni Datum (Δάτον) po svojim rudnicima zlata.

Neapolis je bio član Drugog Atenskog saveza, to znamo po natpisu sa stupa pronađenog u Ateni u kojem se spominje doprinos Neapolisa savezu.

Kavala za rimske vlasti uredi

Neapolis je dobio status rimskog grada civitas 168. pne. Iz Neapolisa su krenuli Brut i Kasije u Bitku kod Filipa 42. pne. u kojoj su poraženi. Apostol Sveti Pavle iskrcao se u Kavali na svom prvom putovanju po Evropi.

Kavala za Bizanta uredi

 
Panagia, utvrda na brdu iznad grada

Za bizanta grad se zvao Christoupolis među grčkim stanovnicima a Morunec među slavenskim stanovnicima. Morunec je vjerojatno trebao značiti da je to grad na moru. U 6. vijeku bizantski car Justinijan I. utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera. Stalni bugarski napadi u 8. i 9. vijeku , primorali su bizantske vladare da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan garnizon u utvrdi grada Kristopolisa. Za vrijeme Normanske provale u Makedoniju 1185 god. grad je bio opljačkan i zapaljen.

Razdoblje otomanske vlasti uredi

Kavala je bila pod vlašću Otomanskog carstva od 1387 pa sve do 1391 god. sultan Bajazid I. potpuno je razorio grad i kompletno raselio njegovo stanovništvo.

Grad je obnovljen pri kraju 15. vijeka, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom 16. vijeka veliki vezir sultana Sulejmana I. Veličanstvenog - Ibrahim paša porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.[1] U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu Panagia, tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.

 
Rodna kuća Muhamed Ali Paše, Egipatskog

Kavala u novije doba uredi

 
Kavala 1942. godine

Kavalu je oslobodila Grčka mornarica za vrijeme Prvog Balkanskog rata 1913 godine. Nakon Grčko-turskog rata 1919-1922 grad je doživio novi polet dolaskom brojnih izbjeglica iz Male Azije nakon razmjene stanovništva sa Turskom. Razvijala se industrija ( naročito prerada duhana) ali i poljoprivreda oko grada.

Kasnih 1950-ih grad se proširao na teren dobijen nasipavanjem mora u području zapadno od luke.

Gradovi prijatelji Kavale uredi

Rast stanovništva Kavale posljednjih decenija uredi

 
Pogled na Kavalu
Godina Stanovništvo Promjene Stanovništvo Općine Promjene Gustoća
1981 56,705 - - - -
1991 56,571 -134 ili -0.24% 60,187 - -
2001 58,663 +2,092 ili +3.7% 63,293 +3,106 ili +5.16% 566/km²

Izvori uredi

  1. Kiel, Machiel (1971). „Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition”. Balkan Studies 12: 416. 

Eksterni linkovi uredi