Karlstad
Karlstad je grad na jugozapadu Švedske od 61,685 stanovnika u užem centru, i 85,753 u širem metropolitanskom području.[2]
Karlstad
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 59°22′N 13°30′E / 59.367°N 13.500°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Värmland |
| grofovija | Värmland |
| Površina | |
| - Urbano područje | 30.31 km²[1] |
| - Područje utjecaja | 1,165 km²[1] |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 61,685[1] |
| - Urbana gustoća | 2,035.1[1] |
| - Područje utjecaja | 85,753[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 73.6[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 65x xx |
| Pozivni broj | (+46) 54 |
| Službene stranice www.karlstad | |
| Karta | |
  Karlstad | |
Karlstad je i administrativni centar Grofovije Värmland koja ima 273,265 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike uredi
Karlstad leži na otoku Tingvalla i duž sjeverozapadnih obala Jezera Vänern na mjestu gdje rijeka Klarälven ima ušće u jezero.[2]
Historija uredi
Grad se orginalno zvao - Tingvalla, zbog tingova - skupština koje su se u njemu održavale.[2] Prezvan je u Karlstad u čast kralja Karla IX koji mu je svojom poveljom dodijelio status grada 1584. Karlstad je postao katedralni grad 1645., a 1779. i administrativni centar grofovije. U njemu su se 1905. vodili pregovori, koji su nakraju doveli do raspada Unije sa Norveškom.[2]
Znamenitosti uredi
Nakon što je bio gotovo potpuno uništen u požaru 1865. godine, Karlstad je obnovljen kao moderan grad, širokih avenija i velikih parkova.[2] Tako da ima svega nekoliko građevina koje su nadživjele taj požar.
Zbog tog mu je naveća znamenitost Istočni most preko rijeke Klarälven, podignut između 1761. - 1770. sa svojih 13 lukova i muzej sa zbirkama umjetničkih i kulturnih artefakata iz Värmlanda.
Karlstad ima univerzitet osnovan - 1967. kao filijala Univerziteta u Göteborgu, koji je od 1999. postao samostalni.[2]
Privreda uredi
Industrija Karlstada se uglavnom bazira na preradi drva i proizvodnji teških strojeva. Grad je i velika luka i centar izvoza i uvoza jer je povezan sa oceanom preko Göteborga i Sjevernog mora.[2]
