Kaša
Kaša je jelo od žitarica, koje se dobije prokuhavanjem zrna žitarica.
Jede se najviše u Srednjoj i Istočnoj Europi (osobito u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj) te u Sjedinjenim Američkim Državama.
U slavenskoj Europi, naziv se odnosi na kašu u cjelini, a može biti od heljde ili neke druge žitarice kao što su: pšenica, ječam, zob, proso, raž i dr.. Kaša je jedno od najstarijih poznatih jela u srednjoeuropskoj i istočnoeuropskoj kuhinji, posljednjih tisuću godina.[1]
Kaša se dobije kuhanjem zrna žitarica, može se popeči na masti i začiniti. Heljdina kaša ima iznimno visoku biološku vrijednost i iskoristivost bjelančevina. Organizam može iskoristiti 74% bjelančevina iz heljde, a ima naročito visok sadržaj lizina koji je vrlo bitan za iskoristivost i pretvorbu bjelančevina.[2] Zobena kaša je sastavni dio jelovnika mnogobrojnih nutricionista, sportaša i pobornika zdravog načina života, jer njene blagodati su mnogobrojne.[3]
Izvori uredi
- ↑ Molokhovets, Elena (1998). Classic Russian Cooking.
- ↑ http://www.coolinarika.com/namirnica/heljdina-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.
- ↑ http://www.gloria.hr/modastil/gastro/recept-za-najzdraviji-dorucak-zobena-kasa/ Preuzeto 22. rujna 2014.
Literatura uredi
- Gert von Paczensky, Anna Dünnebier: Kulturgeschichte des Essens und Trinkens, Orbis, München 1999, ISBN 3-572-10047-X
Vanjske veze uredi
Wikimedia Commons ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Porridge- Bennett, Lynne Char (5 January 2005). „Morning comfort / From Irish oatmeal to Chinese congee to Mexican champurrado, every cuisine offers steaming bowls of cereal to stave off winter's chill”. San Francisco Chronicle.
