Jozef Matl (njem. Josef Matl) (1897 Črnci, Austrija, danas Slovenija1974, Rottenmann, Austrija) je bio austrijski oficir, balkanolog i profesor slavistike na Univerzitetu u Gracu u Austriji, a tokom drugog svetskog rata i nemački obaveštajac u okupiranoj Jugoslaviji.

Kapetan Matl je smatran istaknutim Abverovim stručnjakom za pitanja Balkana. Zato je njegov uticaj na formiranje kursa okupatorske politike u Srbiji bio značajan.[1] Zbog svog slovenskog porekla, i znanja srpsko-hrvatskog jezika, tokom drugog svetskog rata kapetan Matl je radio kao nemački vojni obaveštajac u Beogradu.

Posredovao je Mihailovićevom sastanku sa Nemcima u jesen 1941. godine.

Biografija uredi

Rodom je iz okruga Radkersburg, u austrijskoj Štajerskoj. Matl je do kraja prvog svetekog rata bio austrougarski oficir, a zatim profesor slavistike na Univerzitetu u Gracu. Radeći i u Institutu za slovensku filologiju pri Univerzitetu u Gracu, angažovao se i na formiranju posebnog jugoistočnog instituta. Posle anšlusa sarađivao je sa S2 odsekom u Gracu. Matl je bio u srodstvu za nekolicinom folksdojčerskih porodica u Sloveniji. Radi svoje naučne delatnosti, on je, i pre nego što je otpočeo svoju obaveštajnu karijeru, mnogo putovao po Jugoslaviji.[1]

Drugi svetski rat uredi

Po izbijanju drugog svetskog rata je bio mobilisan u Vermaht i dodeljen na službu u Abver. U početku je pripadao Abverovoj ustanovi u Gracu koja je bila pod upravom Abvera iz Salcburga, a kasnije je dodeljen Abverovoj ustanovi u Beču. Posle okupacije Jugoslavije, Matl je postavljen za rukovodioca referata u prvom odeljenju Abverove ustanove u Beogradu. Šef odeljenja bio mu je major Laser, kome je bio dodeljen i kapetan Rihter, jedan od tvoraca "pete kolone" u Jugoslaviji.[1]

Uz saglasnost Mihailovića, krajem oktobra ili početkom novembra 1941. godine Branislav Pantić je na Ravnu goru doveo Jozefa Matla. Cilj ove posete bio je da se ugovori sastanak, na koji bi došli predstavnici nemačkih okupatorskih vlasti, radi pregovora i sklapanja sporazuma sa Mihailovićem o zajedničkoj borbi protiv partizana.[1] Nakon ovih pregovora usledio je sastanak u Divcima početkom novembra 1941.

Matl je nastavio da posreduje u pregovorima Vermahta sa četničkim vođama. Početkom marta 1942. sastao se sa majorom Jezdimirom Dangićem:

Dangić održava veze i sa Nemcima i pri mom prolasku kroz Bajinu Baštu bio je na sastanku i ručku sa nekim nemačkim kapetanom doktorom Matlom iz Beograda. Sve ove veze Dangića, mnogo ga kompromituju i daje materijala komunistima za propagandu u njihovu korist, jer zaista uvek raspolažu sa faktima.[2]

– Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica

Izvori uredi

Vanjske veze uredi