Duns Scotus

(Preusmjereno sa stranice John Duns Scotus)

John Duns Scotus ili skraćeno Duns Scotus (oko 1266. - 8. novembar 1308.) bio je katolički teolog, filozof i logičar. Bio je jedan od najutjecajnijih teologa i filozofa visokog srednjeg vijeka, pa mu je, zbog pronicljiva duha, nadjenut i latinski nadimak Doctor subtilis.

John Duns Scotus
Srednjovjekovna filozofija
Zapadna filozofija
Biografske informacije
Rođenjeoko 1266.
Duns, (Kraljevina Škotska)
Smrt= 8. novembar 1308.
Köln, Sveto Rimsko Carstvo
Filozofija
Škola/TradicijaSkolastika
Glavni interesimetafizika, teologija, logika, epistemologija, etika

Biografija uredi

Nije sasvim jasno gdje je rođen. Neki drže da je rođen u Dunsu u Škotskoj, dok drugi misle da je rođen u Irskoj. Stupio je u franjevački red, te je1291. u Northamptonu, u Engleskoj zaređen za svećenika, a studirao je i poučavao u Parizu (1293.-1297.) i Oxfordu, a možda i u Cambridgeu. Bio je protjeran sa Sorbone, jer je stao na stranu pape Bonifacija VIII., a protiv francuskog kralja Philippea IV. Na kraju se 1307. skrasio u Köln u Njemačkoj.

Bio je jedan od najvećih franjevačkih teologa i osnivač posebnog pravca unutar skolastike, koji će biti nazvan »skotizam.« Potjecao je iz »Stare franjevačke škole« kojoj su pripadali Alexander od Halesa (umro 1245.), sveti Bonaventura (umro 1274.), John Pecham (umro 1292.) i drugi. Nazivali su ga Doctor subtilis jer je bio izrazito vješt u pomirivanju različitih pogleda na neku stvar.

Umro je u Kölnu, a pokopan je u franjevačkoj crkvi u tom gradu. Na sarkofagu mu na latinskom piše: »Scotia me genuit. Anglia me suscepit. Gallia me docuit. Colonia me tenet« - Škotska (Irska se do 13. vijeka nazivala i Škotskom). Engleska me prihvatila. Francuska me poučila. Köln me drži.

U Kölnu ga se vijekovima slavilo kao blaženika, a papa Ivan Pavao II. proširio je 20. marta 1993. njegov kult na cijelu Crkvu, proglasivši ga svecem.

Filozofija uredi

John Duns Scotus bio je filozof kršćanske skolastike (srednjovjekovne filozofije). On je proučavao metafiziku i bavio se kategorijama kao što su postojanje, biće i drugo. On je takođe zastupao princip individuacije (npr. ljudi su različiti međusobno). Što se tiče problema univerzalija on je bio realist.

Relevantni članci uredi

Vanjski linkovi uredi