Jevrejski ustanak protiv Gala

Jevrejski ustanak protiv Gala je naziv za ustanak koga su Jevreji u Galileji digli godine 351. protiv rimske vlasti. Ime je dobio po Konstanciju Galu koga je iste godine car Konstancije II imenovao Cezarom i dao mu na upravljanje istočne provincije, uključujući i Palestinu. Povod za ustanak je bila Konstancijeva religijska netolerancija, odnosno nastojanje da se u njegovom dijelu Carstva iskorijene sve ne-kršćanske religije, što je, uz razne paganske kultove uključivalo i judaizam. Ustanike je predvodio izvjesni Isak iz Diocezareje (Tzippori) kome je pomagao izvjesni Patricije, također poznat i po imenu Natrona. Oni su iznenada napali rimski garnizon u Diocezareji, i tako naoružani ubili sve ne-Jevreje u gradu, pretežno Grke i Samaritance. Ustanici su nakon toga zauzeli i Diospolis i Tiberijadu. Međutim, već 351. ili 352. je Gal na ustanike poslao konjičkog komandanta Ursicina koji ih je porazio, a potom razorio pobunjene gradove i masakrirao njihove žitelje, uključujući i malu djecu. Ustanak je tako bio ugašen.

Jevrejski ustanak protiv Gala
Segment Jevrejsko-rimskih ratova
Datum 351–352
Lokacija provincije Palaestina I i Palaestina II
Ishod odlučujuća rimska pobjeda
Sukobljene strane
Rimsko Carstvo Jevreji Galileje
Komandanti i vođe
Ursicin Isaak iz Diocezareje
Patricije
Žrtve i gubici
nekoliko hiljada mrtvih

Ustanak se ponekad smješta među jevrejsko-rimske ratove, iako je to rijetko, zbog toga jer je bio geografski ograničen, odnosno imao drukčiji religijsko-politički kontekst u odnosu na ranije sukobe.

Izvori uredi

Primarni izvori uredi

Sekundarni izvori uredi