Džejms Haton (engl. James Hutton; Edinburg, 3. jun 1726. st. kalendar (14. jun 1726. novi kalendar) – 26. mart 1797.) je bio škotski geolog, upamćen zbog formulisanja uniformitarizma i Plutonističke škole mišljenja. Smatra se ocem moderne geologije.

Džejms Haton

Datum rođenja {{{datum rođenja}}}
ŠkolaUniverzitet u Edinburgu, Univerzitet Sorbona, Univerzitet u Lajdenu, Royal High School
Inchbonny, Jedburgh

Istraživanje formacija stena uredi

On je promovisao stav: „sadašnjost je ključ prošlosti (present is the key to the past)".

U Glen Tiltu (Glen Tilt) u Karnigorm planinama (Cairngorm mountains) u Škotskom pobrđu (Scottish Highlands), Haton je primetio proboj granita kroz metamorfne škriljce, na način koji ukazuje da je granit u isto vreme bio i topljen. Ova pojava ga je dovela do zaključka da je na tom mestu granit formiran hlađenjem rastopljene stene, a ne od presipitacije(precipitation) iz vode kao što su drugi tada mislili, i da je granit mlađi od škriljca.[1]

Drugo značajno otkriće je vezano za istraživanje sedimentnih stena. U Inčboniju, Džedburg (Inchbonny, Jedburgh), blizu obale Berkšira, primetio je da postoji razlika u položaju slojeva, donjih gotovo vertikalnih (kao zarotiranih), i gornjih horizontalnih slojeva crvenog peščara. On je zaključio da je moralo postojati nekoliko ciklusa, u kojima je dolazilo do depozicije (sedimentacije) na dnu mora, vertikalnog izdizanja sa tiltom i erozijom, potom ponovnog plavljenja i nove sedmentacije i da je tako moglo biti mnogo ciklusa pre završetka jako duge istorije stvaranja terena.

Radovi uredi

  • Investigation of the Principles of Knowledge 1794.
  • Theory of the Earth 1795.
  • Elements of Agriculture 1797.

Izvori uredi

  1. „Scottish Geology - Glen Tilt”. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-02. Pristupljeno 2017-06-15. 

Spoljašnje veze uredi