Wikipedija

Jagodnjak (općina)

Ovo je članak o općini. Za slična značenja, vidi Jagodnjak (razvrstavanje).
Karta Hrvatske > Jagodnjak
Google maps > sjedište Općine Jagodnjak (karta) --- (satelit)

Općina Jagodnjak je jedinica lokalne samouprave u Baranji, u Osječko-baranjskoj županiji (Hrvatska), sa sjedištem u naselju Jagodnjak, po kome je i dobila ime.

Općina Jagodnjak
Општина Јагодњак


Općina Jagodnjak na karti Osječko-baranjske županije

Grb
Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik Danijela Mlinarević (od 2021),
Stevo Mlinarević (2017-2021),
Anđelko Balaban (do 2017),
Milan Zuber, Lazar Tovjanin, Jovan M. Nedić
Županija Osječko-baranjska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) 2.147 (bez N. Čeminca) / 2.023 / 1.500
Geografija
Koordinate 45°42′05″N 18°35′24″E / 45.701320°N 18.59°E / 45.701320; 18.59
Površina 104,9 km²
Jagodnjak na mapi Hrvatske
Jagodnjak
Jagodnjak
Jagodnjak (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 31324 Jagodnjak
31323 Bolman (zatvoreno)
Pozivni broj 031
Registarska oznaka BM
Web-stranica https://www.jagodnjak.hr/
FB-profil:
Općina Jagodnjak


Koordinate: 45° 42′ 05" SGŠ, 18° 35′ 24" IGD

Općina obuhvata četiri naselja: Bolman, Jagodnjak, Majške Međe i Novi Bolman i ima 1.500 stanovnika (2021).

Geografski položaj uredi

Općina Jagodnjak je smještena u jugozapadnom dijelu Baranje u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Ima površinu od 104,9 km² i obuhvata naselja: Bolman, Jagodnjak, Majške Međe i Novi Bolman. U ukupnoj površini, najveći je udio oranica - oko 7.900 ha, pa šuma - 1.600 ha. Šume se uglavnom prostiru južnim dijelom Općine između nasipa (tzv. "benta") i rijeke Drave.

Susjedna područja uredi

 
Nasip (tzv. "bent") na jugu Općine Jagodnjak, uz lijevu (sjevernu) obalu rijeke Drave (snimak: 16. III. 2014)
 
Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca Petlovca kod Bolmanskog spomenika, na županijskoj cesti Ž4041 (snimak: 23. VII. 2019)
 
Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca Novog Čeminca, na županijskoj cesti Ž4041 (snimak: 12. XI. 2009)
 
Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Jagodnjak iz pravca Baranjskog Petrovog selo, na državnoj cesti D517 i lokalnoj L44030 (snimak: 29. I. 2022)

Na zapadu i sjeverozapadu graniči se s Općinom Petlovac, na sjeveru s Gradom Belim Manastirom, na sjeveroistoku i istoku s Općinom Čeminac, na jugoistoku s Općinom Darda, dok joj je južna granica uglavnom rijeka Drava. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave, kao što i neki manji dijelovi sa sjeverne (lijeve) obale rijeke Drave pripadaju Valpovu, Nardu i Petrijevcima. U svijesti lokalnog stanovništva ono što je s južne strane Drave je u Slavoniji, a ono što je sjeverno od Drave je - Baranja.

Udaljenosti između naselja uredi

Unutar Općine

  • Jagodnjak - Novi Bolman: 4,8 km (cesta Ž4041)
  • Jagodnjak - Bolman: 6,4 km (cesta Ž4041)
  • Jagodnjak - Majške Međe: 10,9 km (ceste Ž4041 + D517 + L44030)

Do sjedišta susjednih općina

Ceste uredi

Kroz Općinu Jagodnjak prolazi:

Novi Čeminac uredi

Godine 2001. u sastavu Općine Jagodnjak bilo je i naselje Novi Čeminac, ali je ono 2002. "prešlo" u Općinu Čeminac. Zato podaci prema popisu iz 2001. godine o broju stanovnika (2.537), površini (116,99 km²), broju žena (52,4 %) i muškaraca (47,6 %), broju domaćinstava (940) i prosječnoj gustoći naseljenosti (22 st./km²) Općine Jagodnjak uključuju i naselje Novi Čeminac.

Stanovništvo uredi

Za vrijeme turske vladavine Baranjom, na prazno područje današnje Općine Jagodnjak dolaze prvi Srbi, da bi se naseljavanje nastavilo velikom seobom 1690. godine pod vodstvom Arsenija Čarnojevića i dalje tokom prve polovine 18. stoljeća. Tridesetih godina 18. stoljeća doseljavaju se Nijemci. Pred kraj II. svjetskog rata veći dio Nijemaca napušta područje današnje Općine Jagodnjak, a 1946. godine doseljavaju se srpske porodice s područja Banije (iz okoline Kostajnice, Gline, Petrinje i Dvora na Uni). Poslije njih doseljavaju se i hrvatske porodice iz Međimurja i Hrvatskog zagorja i srpske iz Bosne. Srbi (tzv. optanti) na područje današnje Općine Jagodnjak doseljavali su se i nakon Prvog svjetskog rata s područja Mađarske.

Općina Jagodnjak jedina je baranjska opština u kojoj Srbi (i uopšte manjinci) čine većinu stanovništva.

Po mjestima uredi

Popis stanovništva 2001.

Popis stanovništva 2011.

Popis stanovništva 2021.

Napomena: Općina Jagodnjak je 2001. godine, dok je u njenom sastavu bilo i naselje Novi Čeminac, imala 2.537 stanovnika.

Po nacionalnosti (2001) uredi

Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2001. godine (uključeno i naselje Novi Čeminac):

  • Slovenci (0,02 %)
  • ostali (0,04 %)
  • nije se izjasnilo (2,92 %)
  • nepoznato (0,34 %)
  • UKUPNO: 100 %

Po nacionalnosti (2011) uredi

Narodnosni sastav Općine Jagodnjak prema popisu iz 2011. godine (bez naselja Novi Čeminac jer tada više nije bio u sastavu Općine Jagodnjak):

  • Slovenci - 5 (0,25 %)
  • Crnogorci - 2 (0,10 %)
  • Makedonci - 1 (0,05 %)
  • reg. pripadnost - 1 (0,05 %)
  • vjerska pripadnost - 6 (0,30 %)
  • nije se izjasnilo - 53 (2,62 %)
  • nepoznato - 2 (0,10 %)
  • UKUPNO: 100 %

Po maternjem jeziku (2001) uredi

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema maternjem jeziku: srpski govori 50,22 % stanovnika, hrvatski (46,16 %), mađarski (1,62 %), rumunjski (0,16 %), romski (0,79 %), hrvatskosrpski (0,32 %), srpskohrvatski (0,08 %), makedonski (0,08 %), njemački (0,08 %), bošnjački (0,04 %), češki (0,04 %), poljski (0,04 %), ruski (0,04 %), slovenski (0,2 %) i 0,13 % nepoznato (ukupno: 100 %).

Po maternjem jeziku (2011) uredi

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema maternjem jeziku: srpski - 950 (46,96 %), hrvatski - 839 (41,47 %), romski - 91 (4,5 %), srpskohrvatski - 74 (3,66 %), mađarski - 40 (1,98 %), hrvatskosrpski - 15 (0,74 %), rumunjski - 8 (0,16 %), slovenski - 2 (0,1 %), nepoznato - 4 (0,2 %)(ukupno: 100 %).

Po vjeroispovijesti (2001) uredi

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2001. prema vjeroispovijesti: Srpska pravoslavna crkva (63,74 %), katolici (29,76 %), ostale pravoslavne crkve (2,64 %), islam (0,12 %), Makedonska pravoslavna crkva (0,08 %), Jehovini svjedoci (0,20 %), kalvinistička crkva (0,20 %), ostale vjere (0,12 %), agnostici (3,00 %) i 0,14 % nepoznato (ukupno: 100 %).

Po vjeroispovijesti (2011) uredi

Stanovništvo Općine Jagodnjak 2011. prema vjeroispovijesti: pravoslavci - 1.448 (71,58 %), katolici - 480 (23,73 %), muslimani - 9 (0,44 %), ostali kršćani - 7 (0,35 %), protestanti - 4 (0,2 %), agnostici - 4 (0,2 %), nisu vjernici i ateisti - 12 (0,59 %), ne izjašnjavaju se - 56 (2,77 %), nepoznato - 3 (0,15 %).

 
Prostorije Općine u Domu kulture u Jagodnjaku, Ulica Borisa Kidriča 100 (snimak: 3. V. 2009)

Općinska uprava uredi

Prvi načelnik Općine Jagodnjak bio je Ljubomir Balaban. Njega su naslijedili Jovan M. Nedić, Lazar Tovjanin, Milan Zuber, Anđelko Balaban (do 2017) i Stevo Mlinarević (SDSS; od 2017). Zamjenici načelnika Mlinarevića bili su: Nada Šalajić (SDSS) i Denis Urtajl (HDZ; "iz reda pripadnika hrvatskog naroda"). Od 16. V. 2021. načelnica je Danijela Mlinarević, a zamjenik načelnice "iz reda pripadnika hrvatskog naroda" je Denis Urtajl.

Za vrijeme prva tri načelnika u Općinskom vijeću najviše je vijećnika bilo iz SDSS-a, dok je za vrijeme načelnikovanja Milana Zubera najviše vijećnika bilo s njegove nezavisne liste, što je ostalo i nakon lokalnih izbora 2009. godine. U Općinskom vijeću tada je participira još i HSP.

Poslije izbora 2017. godine opet je najviše vijećnika iz SDSS-a, a slijede s po dva vijećnika "Lista grupe birača - nositelj liste Milan Zuber", koalicija "HDZ, HDSSB" i koalicija "HNS - Liberalni demokrati, SDP, HSS, HSU".[1]

Historija uredi

Do rata 1991-1995. i tokom postojanja nepriznate Republike Srpske Krajine područje Općine Jagodnjak pripadalo je tadašnjoj Općini Beli Manastir. U novoj organizaciji jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske naselja Jagodnjak i Novi Čeminac pripala su Općini Čeminac, a naselja Bolman, Novi Bolman i Majške Međe pripala su Općini Petlovac. Na zahtjev srpske strane i uz podršku UNTAES-a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 24. aprila 1998. godine ("Narodne novine" broj 68/1998) formirana je Općina Jagodnjak. Člankom 14, stav 3, propisano je: Iza općine pod rednim brojem 14. Gorjani, dodaje se pod brojem 15. nova općina pod nazivom: "Jagodnjak" u sastav koje ulaze sljedeća naselja: "Bolman, Jagodnjak, Majške Međe, Novi Bolman" i "Novi Čeminac".[2]

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 20. juna 2002. godine naselje Novi Čeminac dodano je Općini Čeminac, a brisano iz sastava Općine Jagodnjak (i to je bila jedina svrha tog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona...).

Privreda uredi

Privrednu osnovu Općine Jagodnjak čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina. Feldbauer navodi i vinogradarstvo, no u Općini Jagodnjak vinograda već odavno nema.

Od većih privrednih subjekata postoje ili su postojali:

  • u Jagodnjaku Poljoprivredna zadruga "Naše selo" (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane; u stečaju), građevinsko poduzeće "Ornatus-Zuber d.o.o." (u stečaju), Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe i dvije velike i moderne Agrokorove farme,
  • u Bolmanu Poljoprivredna zadruga Bolman (više ne postoji),
  • a u Majškim Međama silosi poduzeća hr:Fermopromet.

Uz (bivše) poljoprivredne zadruge, poduzeće "Fermopromet", obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i brojne poljoprivrednike, dio poljoprivrednih površina obrađuje i Belje. Početkom 2000-ih godina došlo je do ukrupnjavanja posjeda u rukama OPG-a kroz otkup i povrat državne zemlje, a s ciljem racionalnijeg i rentabilnijeg poslovanja. Ukupno je privatizirano 1.000 ha, a oko 3.000 ha Općina daje u zakup.

Općina Jagodnjak, iako mala, spada u vodeće proizvođače mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji. Jaka je i u stočarskoj proizvodnji. Ulaže u razvoj privrede u mjeri u kojoj to objektivno može: financira osjemenjivanje, premjeru zemlje i ulaže u izgradnju gospodarske infrastrukture (izgradnja i popravak cesta, poljskih puteva, mostova preko kanala) te sufinancira čišćenje kanalske mreže.

Otvaranjem nekoliko malih i srednjih poduzeća djelomično se smanjuje nezaposlenost nastala umnogome kao rezultat masovnih otpuštanja na Belju nakon tzv. mirne reintegracije.

Izvori i vanjske veze uredi

  1. ↑ Općina Jagodnjak: Uprava (pristupljeno 3. XI. 2018.
  2. ↑ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj NN 68/1998-815. narodne-novine.nn.hr

Šabloni uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Jagodnjak_(općina)&oldid=41689298