Jacopo della Quercia
Jacopo della Quercia pravim imenom 'Jacopo di Piero[1] (Siena, oko 1374. - Siena, 1438.), bio je utjecajni toskanski ranorenesansni skulptor.[2]
| Jacopo della Quercia | |
|---|---|
| renesansa | |
.jpg) | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | oko 1374. |
| Smrt | 20. oktobar 1438. |
| Nacionalnost | Talijan |
| Opus | |
| Polje | skulptura |
| Praksa | Toskana |
| Znamenita djela | |
Biografija uredi
Jacopo je odrastao u porodici umjetnika - zanatlija, otac Piero d'Angelo, bio je graver i zlatar[1], a brat Priamo slikar. Jacopo je 1401. sudjelovao na natječaju za brončana vrata Firentinske krstionice, koji je osvojio Lorenzo Ghiberti. Već oko 1406. Jacopo je isklesao grobnicu Ilarije del Carretto u katedrali San Martino u Lucci. Od te monumentalne grobnice preostao je jedino sarkofag sa likom Ilarije. Nakon tog je 1408. u Ferrari je isklesao skulpturu Djevice i djeteta, koja se danas čuva u muzeju katedrale. Godinu dana kasnije dobio je narudžbu za fontanu - Fonte Gaia na sienskom centralnom trgu - Piazza del Campo (danas je zamjenjena replikom; orginal se čuva u loggi Gradske vijećnice.[2]
Izgleda da je tu slavnu i vrlo orginalnu fontanu u nekoliko navrata modificirao, a najviše između 1414. - 1419. Istovremeno je radio na skulpturi apostola za fasadu katedrale u Lucci, i dvije narudžbe za porodicu Trento; oltar u crkvi San Frediano i dvije grobnice u istoj crkvi za Lorenza Trenta i njegovu suprugu.[2]
Nakon tog je 1417. počeo raditi na dva brončana reljefa za baptisterij San Giovanni u Sieni. Kako je bio spor, uspio je dovršiti samo Zaharija u hramu, a drugi je bio dat Donatellu.[2]
Između 1425.-37. izveo je svoje glavno djelo - skulpture i reljefe na portalu Bazilike sv. Petronija u Bologni. Na njemu se redaju scene iz Staroga zavjeta (Postanak, Stvaranje Eve) i Kristova života, sve do proroka i sv. Marija sa djetetom, sv. Petronijem i sv. Ambrozijem).[3]
Pred kraj tog posla 1435. postavljen za protomajstora Sienske katedrale, gdje je trebao raditi na dekoriranju (nedovršene) Kapele Casini.[2]
Njegov inovativni skulptorski stil nije imao neposrednih sljedbenika nit u Sieni, Bologni a niti u Lucci, tek kasnije se vidio u radovima Michelangela.[2]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 „Jacopo di Piero” (talijanski). Trecanni. Pristupljeno 20. 12. 2018.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 „Jacopo della Quercia” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 12. 2018.
- ↑ „Jacopo della Quercia” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMH. Pristupljeno 20. 12. 2018.
Vanjske veze uredi
- Jacopo della Quercia (en)