JPEG (((eng.))) Joint Photographic Experts Group), je metoda sažimanja slika (prvenstveno digitalnih fotografija) koje su u obliku računalne rasterske grafike, uz gubitak podataka, a također i tip datoteka koje sadržavaju podatke sažete dotičnom metodom.

Slika cvijeta sažeta JPEG sažimanjem pri čemu je omjer sažimanja povećavan s lijeva na desno

JPEG sažimanje namijenjeno je za foto-realistične slike, što uključuje fotografske slike i foto-realističnu računalnu grafiku. U pitanju su slike bez naglih promjena intenziteta. Potječe iz 1992. g., te je normirano ISO i ITU normama.

JPEG metoda sažimanja pokušava ustanoviti koji dijelovi informacijskog sadržaja slike su percepcijski značajni (za čovjekov vizualni sustav), te će pokušati odbaciti iz slike sve informacije koje ne utječu značajno na izgled slike. U odnosu na nesažete izvornike u PCM ili drugim oblicima, JPEG najčešće sažima slike na 1/5 do 1/20 informacijske veličine izvornika. Kvaliteta sažetih slika, pogotovo pri manjim omjerima sažimanja je često blizu percepcijske istovjetnosti.

JPEG sažimanje u značajnom se temelji na pretvaranju podataka iz prostorne u frekvencijsku domenu. U frekvencijskoj domeni lakše se pronalaze percepcijski beznačajne informacije, koje se pojavljuju u obliku visokih frekvencija. Visoke frekvencije se tada kvantiziraju sa većim koeficijentima nego niske frekvencije, čime se odbacuje veći dio informacijskog sadržaja visokih frekvencija. Osim pretvaranja u frekvencijsku domenu, JPEG metoda također koristi i promjenu prostora boja, poduzorkovanje boja (izborno), te Huffman-ovo ili aritmetičko kodiranje.