Järvenpää
Järvenpää čita se Jervenpe (švedski: Träskända) je grad i općina na jugu Finske od 40,390 stanovnika[1], u Regiji Uusimaa.
Järvenpää
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 60°28′N 25°05′E / 60.467°N 25.083°E | |
| Država |  Finska
|
| Regija | Uusimaa |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Erkki Kukkonen |
| Površina | |
| - Ukupna | 37.55 km²[1] |
| Stanovništvo (2015.) | |
| - Grad | 40,390[1] |
| - Gustoća | 1,075.6 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Službene stranice www.jarvenpaa | |
| Karta | |
  Järvenpää | |
Geografske karakteristike uredi
Järvenpää leži duž obale Jezera Tuusulanjärvi, udaljena oko 37 km od sjeverno od Helsinkija.
Ime grada - Järvenpää doslovno prevedeno znači - vrh jezera, jer se najstariji dio grada razvio na najsjevernijem dijelu jezera.
Historija uredi
Järvenpää se prvi put spominje sredinom 16. vijek kao selo od osam kuća, i to pod svojim finskim i švedskim imenom. Zna se da je selo oko 1840. imalo u jednom zaseoku 434, a u drugom 344 stanovnika, kao i to da je krajem 19. vijeka imalo 1000 stanovnika.[2]
Dolaskom željeznice u naselje 1862., uz gutanje susjednih sela Hyrylästä, Mäntsälään i Hollolaan, stvoreni su povoljni uvjeti za trgovinu i industriju. U to vrijeme su se brojni umjetnici naselili uz obale jezera, među njima i Eero Järnefelt i Jean Sibelius.[2]
Nakon Drugog svjetskog rata Järvenpää je doživjela veliki porast stanovništva, to su bile izbjeglice iz Karelije koja je pripala Sovjetskom Savezu. Ti novodošli stanovnici su donijeli i svoje običaje i vjerska opredjeljenja pa su 1948. podigli svoju prvu pravoslavnu crkvu, a 1980. podigli novu.[2]
Järvenpää se 1951. razdvojila od susjedne općine Tuusula, pa je 1958. dobila status trgovišta, a 1967. kad je imala 14 606 stanovnika i status grada.[2]
