Ivica Šerfezi (Zagreb, 1. prosinca 1935. - Zagreb, 29. svibnja 2004.), poznati hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe.

Ivica Šerfezi
Lični podaci
Datum rođenja1. prosinca 1935.
Mjesto rođenjaZagreb,
Datum smrti29. svibnja 2004.[1]
PrebivališteZagreb
Muzički rad
Period aktivnosti1950-ih—2004.
Žanrpop i zabavna glazba

Životopis

Počeo je pjevati u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz Domenica Modugna. Bio je profesor zemljopisa i tjelesnog odgoja, govorio je ruski, engleski i njemački jezik. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milijunske naklade u suradnji sa skladateljem Nikicom Kalogjerom, i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Bio je iznimno uspješan pjevač koji je 60-ih godina i u SSSR-u izgradio zapaženu karijeru i zvjezdani status rasprodavši svojevremeno 150-ak koncerata. Imao je velike turneje po SSSR-u i DDR-u, a tijekom gostovanja u SAD-u snimio je album. "Šerfa", kako su ga prijatelji zvali, bio je podjednako uspješan i predan sportaš. Uz zapaženu tenisku karijeru, Šerfezi je bio i odličan igrač golfa, redoviti posjetitelj nogometnih utakmica te zaljubljenik u hokej na ledu. Uz sjećanje na "zlatnog dečka domaće estrade" i jednog od posljednjih glazbenih kavalira, zauvijek će ostati i nezaboravne pjesme i stihovi poput "Suze liju plave oči", "Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)", "Ximeroni" itd.

On je bio prvi hrvatski pjevač u kojem su se posve skladno utjelovili zahtjevi popularne (estradne) umjetnosti: glasovna kompetentnost, fizička privlačnost, šoumenski dar. Prethodna generacija, predvođena bardom Ivom Robićem, a i dobar dio Šerfezijeva naraštaja (ponajviše Vice Vukov) slijedio je starinski način interpretacije, opterećen dokazivanjem iznimnosti vokalnog raspona, tj. posve tehničkom stranom pjevanja. Ivica Šerfezi je zajedno s Ivicom Krajačem i Nikicom Kalogjerom, u hrvatsku popularnu glazbu unio nov, moderni senzibilitet, čije je osnovno obilježje prirodnost vokalne izvedbe i aranžerska sudržanost odnosno funkcionalnost. Nije čudno da je upravo Šerfezi prvi u nas snimio prepjev rock’n’roll -standarda Jerryja Leibera i Mikea Stollera Kansas City, kao i da je njegov repertoar sadržavao znatan broj meksičkih i grčkih pjesama; iako mu je rock-senzibilitet bio dalek i premda je u tadašnjoj Jugoslaviji bilo pjevača kojima je meksički i grčki melos bolje ležao, Šerfezi je s tim modusima dijelio spontanost izvedbe, načelnu modernost koja se nije nužno oslanjala na tehničku virtuoznost vokalne interpretacije, nego na ugođajnu odnosno emocionalnu sugestivnost.[2]

Početkom Domovinskog rata Ivica Šerfezi priključuje se "Croatian Music Aidu" (kasnije Hrvatska glazbena unija), neprofitnoj humanitarnoj organizaciji, koja je održavala humanitarne koncerte i prikupljala pomoć, a nastupio je s hrvatskim glazbenicima i na koncertu "Moja Domovina" povodom međunarodnog priznanja hrvatske državnosti, 16. siječnja 1992. godine u dvorani Vatroslava Lisinskog.[3]

Samo nekoliko dana prije smrti, Ivica Šerfezi održao je svoj posljednji koncert u Dubrovniku, a već je imao dogovorenu ljetnu turneju na Jadranu i jesensku turneju po njemačkim gradovima s Ljupkom Dimitrovskom.[4]

Diskografija

  • Jukebox (EP, Jugoton, 1961.)
  • Meerblaue Augen / Anna-Tereza (singl, AMIGA)
  • Ivica Šerfezi (EP, Jugoton, 1964.)
  • Crvene Ruže / Ja Za Ljubav Dosad Nisam Znao (singl, Jugoton, 1964. - sa Crveni koralji)
  • Vrati mi srce (EP, Jugoton, 1966.)
  • Želja (EP, Jugoton, 1966.)
  • Suze liju plave oči (EP, Jugoton, 1966.)
  • Marija Elena (EP, Jugoton, 1967.)
  • Bimbo (EP, Jugoton, 1967.)
  • Pjeva djeci (EP, Jugoton, 1967.)
  • Reci ljubavi (EP, Jugoton, 1968.)
  • Vjerovali ili ne / Kad si otišla drugom (singl, Jugoton, 1969.)
  • Sjećanja na rodni kraj (International Artists, 1969.)
  • Jos su tople tvoje suze (singl, Jugoton, 1970.)
  • Pijan Od Tvoje Ljubavi (singl, Jugoton, 1970.)
  • Ja Ljubim / Ja Želim Svoj Dom (singl, Jugoton, 1971.)
  • Yupi Yupi Ya / Ti Si Moja Sudbina (singl, Jugoton, 1971.)
  • Žena naj bo doma (singl, 1971.)
  • Mihaela / Hojla Di, Hojla Da (singl, Jugoton, 1972.)
  • Vrati se Mirjana (singl, Jugoton, 1972.)
  • Draga, isplači svoju bol (singl, Jugoton, 1972.)
  • Sviraj mi gitaro ("VŠS '73") / Bilo i prošlo je (singl, Jugoton, 1973.)
  • Unter sudlicher Sonne (album, AMIGA, 1973. - sa Đani Maršan)
  • Ivica Šerfezi (album, Jugoton, 1973.)
  • Ivica Šerfezi (album, AMIGA, 1974.)
  • Odlazi jedan brod (ZKP RTV Ljubljana, 1974.)
  • Svatko ljubi kako zna (singl, Jugoton, 1975.)
  • Vratit ću se jednog dana (Jugoton, 1975.)
  • Poet Ivica Šerfezi (Ивица Шерфези - Поет Ивица Шерфези) (МЕЛОДИЯ С60-05843-44, 1975.)
  • Svijet je lijep (ZKP RTV Ljubljana, 1976.)
  • U dvoje je ljepše (Jugoton, 1977.)
  • Serenada za tebe (Jugoton, 1977.)
  • Djevojko mala (singl, Jugoton, 1977.)
  • Pisma lijepa, pisma duga (singl, Jugoton, 1977.)
  • Malaika (singl, Jugoton, 1977. - sa Ljupka Dimitrovska)
  • Poet Ivica Šerfezi (Ивица Шерфези - Поет Ивица Шерфези) (МЕЛОДИЯ C60-10265-66, 1978.)
  • Serenade Für Dich (album, AMIGA, 1979.)
  • Zbogom, Marija (Santa Marija) (singl, Jugoton, 1981.)
  • Šapni mi (Jugoton, 1982.)
  • Moj život, moje pjesme (Jugoton, 1983.)
  • Du Sprachst Von Liebe (album, AMIGA, 1983.)
  • Wo Der Wildbach Rauscht - Alpenklänge Mit Ljupka & Ivica (album, AMIGA, 1985.)
  • Pjesme južnih mora (Jugoton, 1987.)
  • Božić u obitelji (Jugoton, 1987.)
  • Romantično (Croatia Records, 1994.)
  • Pjesme za dušu (2001.)
  • Moj život, moje pjesme (Croatia Records, 2004.)
  • Zlatne pjesme zlatnog dečka (Slovenija Records, 2004.)
  • Vječni Šerfa - Zadnja želja (Maestro, 2005, reizdanje 2007.)
  • The Platinum Collection (Croatia Records, 2008)

Vanjske poveznice

Izvori

  1. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 2014-07-27. 
  2. Matica hrvatska
  3. „Hrvatska glazbena unija”. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-23. Pristupljeno 2014-07-27. 
  4. [mrtav link] Vjesnik   (PDF)

  Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Matice hrvatske. Vidi dopusnicu Matice hrvatske.