Ivankovo

Ivankovo je naselje i sjedište istoimene općina u Hrvatskoj, smještene u blizini Vinkovaca.

Ivankovo
Osnovni podaci
Gradonačelnik	Branko Galić, dipl. inž.
Županija	Vukovarsko-srijemska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021)	8.676
Geografija
Koordinate
Ivankovo Ivankovo (Hrvatske)

Geografija

Općina Ivankovo je dio zapadnog, odnosno sjeverozapadnog dijela Vukovarsko-srijemske županije. Općina Ivankovo na sjeveru graniči s općinom Jarmina, na istoku s područjem Grada Vinkovaca, na jugoistoku s općinom Andrijaševci, na jugu s općinom Cerna, na jugozapadu s prostorom Brodsko-posavske županije (općina Gundinci), te općinom Stari Mikanovci, na zapadu s općinom Vođinci, te na sjeverozapadu s prostorom Osječko-baranjske županije (općina Semeljci).

Prostorom Općine prolaze značajni prometni koridori željezničkog i cestovnog prometa. To je prvenstveno dvokolosječna glavna magistralna željeznička pruga koja u okviru X paneuropskog prometnog koridora povezuje istok i zapad ovog dijela Europe. Državna cesta D46 centralna je longitudinalna cestovna prometnica koja povezuje istočni dio Hrvatske i prostoru općine Ivankovo omogućava kvalitetan prilaz Vc koridora u zoni grada Đakova.

Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Vukovar-Ispostava Vinkovci, općina Ivankovo ima površinu 10.342 ha, odnosno 103,42 km2. Njen udio u površini vukovarsko-srijemske županije iznosi 4,2%.

Na području općine Ivankovo, kao i na širem prostoru, osnovne reljefne karakteristike su određene odnosom viših lesnih zona i aluvijalnih ravni. Ovakav reljef karakterizira jednoličan geološki sastav i neznatne visinske razlike. U građi reljefa najprostranjenije su naslage močvarnog i pretaloženog prapora dok su močvarne naslage većim dijelom zastupljene u dijelu bosutske i vučanske nizine.

U takvom reljefu nadmorske visine se kreću od 91 m do 103 m, tako da visine rastu od juga prema sjeveru, odnosno prema reljefu lesnog ravnjaka.

Prosječne nadmorske visine naselja na području Općine su slijedeće:

1. IVANKOVO 103 m 2. PRKOVCI 91 m 3. RETKOVCI 93 m

Klima

Ovo područje s obzirom na prirodno-geografske osobine i pripadnost prostoru tipične panonske ravnice ima odlike umjereno kontinetalne klime. Na osnovu raspoloživih meteoroloških podataka prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 10,8 oC. Srednja godišnja amplituda temperature zraka iznosi 22,3 oC, što je odlika kontinentalne klime.

Ovo područje s obzirom na prirodno-geografske osobine i pripadnost prostoru tipične panonske ravnice ima odlike umjereno kontinetalne klime. Na osnovu raspoloživih meteoroloških podataka prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 10,8 oC. Srednja godišnja amplituda temperature zraka iznosi 22,3 oC, što je odlika kontinentalne klime.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Ivankovo imala je 8.676 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja:

• Ivankovo - 6.695
• Prkovci - 600
• Retkovci - 1.381

Uprava

Općinski načelnik je: Branko Galić, dipl. inž.

Zamjenik načelnika je: Milan Špoljarić

Historija

Općina Ivankovo formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u RH ("Narodne novine", br. 10/97.) Općina Ivankovo je sastavni dio županije Vukovarsko-srijemske sa sjedištem Općine u naselju Ivankovo u kojem se nalaze i institucije lokalne vlasti. Naselje Ivankovo smješteno zapadno od Vinkovaca, razvilo se uz prometni put koji je tim prostorom prolazio još od predantičkih vremena. Naselje cestovnog tipa s kućama smještenim uz navedenu prometnicu. Kuće su smještene na uske dugačke parcele, građene na regulacijskoj liniji, a pozadina se koristi u poljodjelske svrhe. Sjeverozapadno od samog naselja nalazi se izdvojeno područje Vinogradi koje se smatra sastavnim dijelom naselja. Sjeverno od sela izdiže se blago povišeno lesno zemljište, a prema jugu se prostire ravna nizina Pobosučja. Naselja Retkovci i Prkovci smještena su u južnom dijelu Općine, južno od naselja Ivankovo i željezničkog pravca Zagreb-Vinkovci. U oba naselja izgradnja je tekla uz cestovni pravac od Ivankova preko Retkovaca i Prkovaca do Babine grede, a u Retkovcima osim uz taj pravac naselje se razvijalo i uz pravac koji vodi od Vođinaca preko Retkovaca do Rokovaca i Cerne. U ova dva naselja kao i u Ivankovu način izgradnje je tzv. «ušoreni» dakle kuće duboke, uske parcele s kućama građenim na regulacijskoj liniji, a pozadina namijenjena poljoprivredi i stočarstvu. Naselje Prkovci razvilo se uz potok Biđ uz gradinu koja je ležala na suprotnoj strani Biđa to se područje danas naziva Gradac, dok se naselje Retkovci razvilo iz zaselka na imanju Rožda.

Gospodarstvo

VINKOPROM d.o.o. -

Firma Vinkoprom d.o.o., Vinkovci, H. V. Hrvatinića 108, osnovana je 02.03.1990. u privatnom je vlasništvu obitelji Raguž (otac Stanislav, sinovi: Ivan, Vladimir i Tomislav, kći Marija).

Trenutno poslujemo na osam organizacijskih jedinica i to:

   * Veleprodaja, Vinkovci H.V.Hrvatinića 108
   * Stovarište građevnog materijala, Ivankovo, Sv. Nikole Tavelića 4
   * Maloprodaja - Prodajni Centar, Vinkovci, Z. Sremca 58
   * Skladište građevnog materijala Vinkovci, Z. Sremca 47
   * Caffe bar i pizzeria Vinkovci, Z. Sremca 58
   * Servis Vinkovci, Z. Sremca 47
   * Maloprodajni centar, Vukovar, Priljevo 203K
   * Skladište građevnog materijala, Vukovar,Priljevo 203K

Vlasnik firme Vinkoprom d.o.o., Vladimir Raguž, ujedno je i osnivač T.O. Željezar, koji posluje u Vinkovcima, B. J. Jelačića 13. Od samog osnutka firme, Vinkoprom d.o.o., bilježi stalan rast i proširenje djelokruga poslovanja, a s time i porast broja zaposlenih (trenutno 200 djelatnika) i porast prometa.

Sva naša prodajna mjesta sadrže širok i raznolik asortiman roba i povoljne cijene s mjesečnim akcijskijskim prodajama. Nudimo kvalitetnu uslugu i mogućnost kupovine putem potrošačkih kredita, kreditnih kartica i na čekove građana. Pozivamo Vas da nas posjetite i uvjerite se u kvalitetu i raznolikost naše ponude.

Slavni ljudi

Branko Karačić - Nogometaš

• Dubravko Mataković, hrvatski crtač stripa

Obrazovanje

OŠ ”August Cesarec“ Ivankovo, Trg bana Jelačića 15 ... iz povijesti škole Prve su škole u Vojnoj granici osnovane za vladanja carice i kraljice Marije Terezije (1740.-1780.). što potvrđuje i Militar-Gršniz-Regulament, koji je kraljica izdala za varaždinsko područje 1755. godine. U Brodskoj pukovniji škole su osnivane izmedu 1760.-1770. godine a ivankovačka je škola počela s radom 1764. godine. Veliku zaslugu za osnivanje i podizanje javnih škola ima pukovnik Brodske pukovnije Fridrich Ludwig grof Donnhof. Ivankovačka trivijalna škola nalazila se u satniji kapetana Gallasa koji je ujedno bio i nadziratelj škole. Osnivanjem pučkih škola u selima, postavilo se nekoliko problema: pomanjkanje školskih zgrada, nedostatak stručnih učitelja, nepohađanje nastave. Učiteljima su postajali ljudi iz različitih staleža, bez obzira kakve su im sposobnosti, pa su učitelji bili krojači, pekari, lončari, zidari i drugi. Brzo se uvidjelo da ne može svatko biti učitelj. te je trebalo organizirati i osnivati zavode u kojima bi se pripremali kandidati za učiteljsko zvanje. Prvi ivankovački učitelj bio je Josephus Molyi (Josip Moll). Plaćala ga je seoska općina sa 120 forintini godišnje i 30 hvati drva za ogrjev. Za vrijeme njegove službe školu je polazio 31 učenik. a učitelj ih je podučavao njemačkim jezikom. Najveći je problem bio školski prostor. a nastava se održavala u staroj, trošnoj i niskoj privatnoj kući. Godine 1774. godine izašao je "Opći školski red" za njemačke normalne, glavne i trivijalne škole. To je prvi školski zakon prema kojem su preuređivane i osnivane graničarske njemačke normalne. glavne i trivijalne škole. Glavne i trivijalne škole bile su državne jer ih je izdržavala država. Za prve učitelje vojna uprava je u Slavoniji postavljala strance (nijemce), oslanjajući se na njihovu kulturno-obrazovnu premoć i potrebu odgoja pučanstva u svakom pogledu. Međutim. u Ivankovu su učiteljska mjesta u pravilu zauzimali domaći sinovi, a kao prvi domaći učitelj ističe se Nikola Iščić (službovao je do 1787. godine). 25. listopada 1779. godine održana je sjednica Pukovnijskog školskog povjerenstva na kojoj je bio nazočan i ivankovački kapetan barun Fronmüller i tada je zaključeno da se školska zgrada i namještaj ne mogu više koristiti za nastavni rad jer je u učionici već oko 15 sati tamno i ne može se ni pisati ni čitati. Upravo iz tih razloga povjerenstvo je donijelo odluku o izgradnji nove školske zgrade. Godine 1780. u Vojnoj je granici donijeta odluka o obveznom školovanju djece, ali će ta uredba ostati neostvarena sve dok se ne zaključi čija je obveza izgradnje školskih zgrada i tko je dužan izdržavati učitelje. Zapovjedništvo Brodske pukovnije naređuje 31. siječnja 1783. godine da se izradi nacrt škole i skupi novac za izgradnju nove škole i učiteljskog stana. Do izgradnje škole nije došlo, jer je 1787. rad škole prekinut a škola od tada nije djelovala 42 godine. Pripreme oko ponovnog otvaranja škole u Ivankovu. uz silna nastojanja općine, župnika i pučanstva, ponovno započinju 13. svibnja 1825. godine. Škola je utemeljena i službeno otvorena 1. studenoga 1830. godine. Nastava se ođržavala u kući koju je općina kupila od trgovca Vruševića. Školska je zgrada bila sazidana od opeka, pokrivena trskom i rogozom. Naprijed je bio učiteljev stan s dvije sobe i kuhinjom, a u stražnjem dijelu kuće bila je školska soba koja je mogla primiti 40-ero djece (poslije je produžena pa je mogla primiti 100-120 učenika). Tadašnja je škola imala samo prvi razred s dva razredna odjela - donji i gornji (nastava je praktično trajala dvije godine). Od 1830. godine nastao je znatan preokret na školskom polju. Nove su škole primale svu djecu, a ne samo djecu imućnijih roditelja. Te su se škole zvale elementarne ili početne škole a osnivane su u selima (mogle su biti hrvatske ili njemačke), dok su u sjedištima pukovnija osnivane tzv. glavne škole (Hauptschule). Učitelji su po prvi put morali pohađati niži i viši pedagoški tečaj, te su se na taj način temeljito pripremali za učiteljsko zvanje. Početne škole izdržavale su općine iz svojih sredstava. pa su se osnivale školske zaklade kako bi se lakše plaćalo učitelje i izdržavalo škole. Škola je u početku trajala dvije godine, a potom je produžena na 3 godine. Učenici su učili čitanje, pisanje. računstvo i vjeronauk. U početku školu su upisivala djeca s navršenom 9. i 10. godinom a kasnije s navršenom 8. godinom. Početak školske godine bio je 1. studenoga, a završetak krajem kolovoza. Prvi ivankovački učitelj bio je Josip Minjanović. rodom iz Vukovara.

Novija povijest

Školska godina 1991./ 1992. posebna je po svemu pa je i kalendar rada potpuno drugačiji od prethodnih školskih godina, Vrijeme je Domovinskog rata te se nastava nije mogla ostvariti u potpunosti. Ratne je godine nastava započela 4. lipnja. a završila 25. srpnja 1992. godine. Odlučeno je da se ostvari 20 % nastavnog plana i programa koji je tako i ostvarena. Razrednih ispita nije bilo jer su svi učenici naše škole završili razred ili u Ivankovu ili negdje drugdje u Hrvatskoj. Broj učenika je bio izrazito velik (1.007 učenika) jer su nastavu pohađali prognani učenici. Izvan Ivankova školsku godinu završava 56 učenika. Iste školske godine Ministarstvo prosvjete i kulture donosi odluku o uvođenju vjerskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole. Nastava vjeronauka u osnovnim školama organizira se i izvodi u Republici Hrvatskoj kao nastava izbornog predmeta. Dakle. vjeronauk postaje obvezatnim predmetom za sve učenike koji ga izaberu. U školskoj 1992./1993. godini radi se po starom planu i programu. Školska je godina započela 1. rujna 1992. godine s nedostatkom udžbenika i priručnika te nezadovoljavajućom opremljenošću škole. Godine 1998. škola je adaptirana, a tijekom 2000./2001. godine vršeni su novi zahvati. Škola ove školske godine (2000./2001.) broji 866 učenika te 32 razredna odjela, a nastavni proces obavljaju 44 prosvjetna djelatnika. Škola posjeduje 13 učionica, 6 praktikuma i sportsku dvoranu. Od pratećeg prostora škola raspolaže sa 6 kabineta: za učitelja fizike, biologije, kemije, informatike te za učitelja tjelesne i zdravstvene kulture. U školi radi i kuhinja s pomoćnim prostorom te bivšim praktikumom domaćinstva. Od zatvorenog prostora škola posjeduje veliko predvorje s prostorom za gledatelje, malo predvorje te spremište za razne namjene. Škola raspolaže i prostorom za čitaonicu i knjižnicu. Poslovni prostor obuhvaća zbornicu, ured za ravnatelja, pedagoški kabinet i tajništvo. Osnovni problem u školi jest slaba opremljenost didaktičkim sredstvima i pomagalima. Tijekom školske godine postupno će se opremati škola nastavnim sredstvima i pomagalima, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. U skoroj budućnosti započet će s radom i informatička učionica za učenike koji se žele usavršiti na tom području. U školi djeluju mnoge sekcije kao što su: zbor, dramska, ritmička, likovna, cvjećarska, literarna i novinarska sekcija. Pri školi djeluje Sportski klub "Mladost" koji predstavlja našu školu u najboljem svjetlu. Klub je postigao zavidne rezultate iz gotovo svih sekcija (rukomet, odbojka, atletika i nogomet), a najveći uspjeh postižu dječaci u odbojci postavši državnim prvacima u tom sportu. Zavidni rezultati postignuti su i na mnogim natjecanjima iz znanja, te je i na taj način prikazan i istaknut uspjeh škole. Nadamo se da će našu školu i u novom mileniju pratiti uspjeh i optimizam ukoliko se budemo pridržavali izjave pedagoga Makarenka koji kaže: "Pravilno odgajanje – to je naša sretna starost, loše odgajanje - to je naše buduće zlo, to su naše suze, to je naša krivica prema budućim ljudima, prema cijeloj zajednici ...".

• OSNOVNA ŠKOLA U IVANKOVU, Ivana Sudar, Monografija Ivankovo 2003.

Dječji vrtić „Radosno djetinjstvo” Djelatnost čuvanja, odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi otpočela je u Ivankovu 6. veljače 1978. godine kao potreba rastućeg gospodarstva i zaposlenih roditelja. Dječji vrtić je bio u sastavu Centra društvene brige o djeci "Laura Klajn" Vinkovci kao i ostali vrtići i Dječji dom Općine Vinkovci. U početku je utemeljena jedna odgojna skapina predškolske djece. Organizacionim promjenama provedenim 25. siječnja 1995. godine Dječji vrtić izlazi iz sustava Centra društvene brige o djeci "Laura Klajn" i mijenja naziv u Predškolska ustanova "Radosno djetinjjstvo" Ivankovo. Osnivačka prava i skrb preuzima Općina Ivankovo. Mnogobrojni, najmlađi Ivankovčani, susreli su se kroz programe predškole s prvim oblicima društveno organiziranog života i njegovim pravilima, s prvim znanjem i prvim prijateljima. Gotovo svi predškolci Ivankova u posljednjih pet godina prošli su predškolske dvomjesečne programe što im je uvelike olakšalo prilagodbu i svakodnevne školske napore. Do sada je u 22 godine opstojnosti, predškolskom ustanovom (Dječji vrtić) prošlo preko 1.000 djece. Smještajne mogućnosti do 65 djece, stalno su popunjene, djelatnost se odvija u tri dobne skapine djece: mlađa, srednja i starija. Vrtić je mjesto igre, učenja i skrbi, uz posebno obilježavanje prigoda: Dan kruha, Jesenska Svečanost, sv. Nikola, Božić, maskenbal, Valentinovo, svjetski dan vode, Dan zemlje, Uskrs, završne svečanosti, dječji rođendani, proljetna svečanost. O djeci i svim njihovim potrebama brinu se Ružica Marić, Evica Kovačević, Zdenka Maršić, Dubravka Glavašić, Jelica Katić i ravnateljica Jasna Puljić. Programe djelatnosti predškolstva propisuje i Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske. Posebnu radost i nadu svima, daju vrednote vjere, što se ugrađuju u temeljne odnose odgoja i ljudskog postojanja.

• DJEČJI VRTIĆ "RADOSNO DJETINJSTVO", Ivana Sudar, Monografija Ivankovo 2003.

Kultura

• Kulturno-umjetničko društvo »Ivan Goran Kovačić«

Sport

• Rukometni klub "Boso"
• Nogometni klub "Bedem"
• Ženski nogometni klub "Bedem-Vinkoprom"

Vanjske veze

• http://www.opcina-ivankovo.hr/