Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943) je bosanskohercegovački romanopisac, esejista i publicista. Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio je u Mrkonjić Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek Književnost, jezik i etnologija.

Ivan Lovrenović

Do 1976. predavao je književnost u gimnaziji u Mrkonjić Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu i društvena pitanja Odjek, te kao glavni urednik u izdavačkim kućama "Veselin Masleša" i "Svjetlost".

Od 1992. godine, nakon početka bijega od bosanskosrpskih snaga okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana je živio u opkoljenom Sarajevu. Od 1993. do 1996. živi u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Daytonskoga mirovnog sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vraća se u Sarajevo. Bio je i jedan od stalnih suradnika splitskog satiričko-političkog tjednika Feral Tribune. Živi kao nezavisni publicista i kolumnista sarajevskog magazina BH Dani, kojeg je 1992. godine osnovao sa još nekoliko uglednih pisaca i publicista. Član je i jedan od osnivača P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine.

Publicistički rad uredi

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1970 godine. Sarađivao je u svim važnijim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini i u Jugoslaviji. Njegova proza, članci i eseji prevođeni su na njemački, engleski, arapski, ruski, francuski, španjolski, poljski, češki, holandski, slovenski, makedonski i druge jezike. Od 1992 do 1996 njegovi eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Europeen itd. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) prevedena je na njemački, češki i engleski jezik.

Uređivao je nekoliko kulturoloških biblioteka u Svjetlosti, u kojima je, između ostaloga, objavio knjige:

Bio je član uredništva časopisa za kulturu demokracije Erasmus u Zagrebu, te jedan od pokretača i urednika nezavisnoga news-magazina Tjednik. Pokrenuo je i uredio dvadeset brojeva sarajevskoga časopisa za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae. Između 1993 i 1997 uređivao je s Nenadom Popovićem ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uređuje književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005 godine objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo je i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene - izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka.

Bibliografija uredi

Knjige:

  • Obašašća i basanja, poetska proza (Sarajevo 1975, Zagreb 2004)
  • Putovanje Ivana Frane Jukića, roman (Mostar 1977, Sarajevo 1984, Zagreb 2003, Banja Luka 2005)
  • Bosna i Hercegovina, ilustrirana monografija (Sarajevo 1980)
  • Književnost bosanskih franjevaca, hrestomatija (Sarajevo 1982)
  • Skice, lajtmotivi, eseji (Banja Luka 1986)
  • Labirint i pamćenje, kulturnopovijesni esej o Bosni (Sarajevo 1989, 1990, Klagenfurt 1994)
  • Liber memorabilium, roman (Zagreb 1994, 2003)
  • Ex tenebris, sarajevski dnevnik (Zagreb 1994)
  • Welt ohne Brücke – Svijet bez mosta, eseji (Berlin 1994)
  • Bosna, kraj stoljeća, eseji, članci (Zagreb 1996)
  • Unutarnja zemlja - kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine (Zagreb 1998, 1999, 2004)
  • Bosnien und Herzegowina: Eine Kulturgeschichte (Bozen-Wien 1998)
  • Bosna a Hercegovina: Kratky prehled kulturni historie (Praha 2000)
  • Bosnia: A Cultural History, predgovor: Ammiel Alcalay (London-New York 2001)
  • Bosanski Hrvati - esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture (Zagreb 2002)
  • Ex tenebris, eseji, članci, razgovori (Zagreb 2005)
  • Duh iz Sindžira, članci, eseji, polemike (Zagreb 2005)
  • Poslije kraja (kronike) (Zagreb 2005)
  • Sedam dana po Bosni (Zagreb 2009)

Antologije:

  • Antologija bosanskohercegovačke pripovijetke XX vijeka, s Enverom Kazazom i Nikolom Kovačem (Sarajevo 2000)
  • Za gradom jabuka, 200 najljepših sevdalinki (Sarajevo 2005)

Tekstovi za dokumentarne filmove:

  • Sto godina Zemaljskog muzeja u Sarajevu (1989)
  • Stoljeća Bosne Srebrene (1990)

Vanjske veze uredi