Ivan Jarnjak
Ivan Jarnjak (Bednja, 9. travnja 1941.) je hrvatski političar, najpoznatiji po tome što je za vrijeme Domovinskog rata od 1992. do 1996. godine služio kao ministar unutarnjih poslova.
| Ivan Jarnjak | |
|---|---|
 | |
| Mandat 15. travnja 1992. – 16. prosinca 1996. | |
| Prethodnik | Ivan Vekić |
| Nasljednik | Ivan Penić |
| Mandat 16. prosinca 1996. – 20. prosinca 2000. | |
| Prethodnik | Luka Bebić |
| Nasljednik | Tomislav Karamarko |
| Mandat 11. siječnja 2008. – 22. prosinca 2011. | |
| Rođenje | 9. travnja 1941. Bednja |
| Politička stranka | Hrvatska demokratska zajednica |
| Supružnik | Amalija Jarnjak |
| Vjera | katolik |
Životopis uredi
Godine 1976. završio je Fakultet za organizaciju rada, radio je u TEP-u 32 godine na raznim rukovodećim mjestima, a nekoliko je godina bio i njegov glavni direktor.
Godine 1991. je kao član HDZ postao zamjenik ministra unutarnjih poslova. 15. travnja 1992. godine je u vladi Franje Gregurića imenovan na čelo ministartsva, zamijenivši Ivana Vekića. Na njemu će ostati i u vladama Hrvoja Šarinića, Nikice Valentića i Zlatka Mateše, a što je velikim dijelom korespndiralo s posljednjim godinama rata. Jarnjak, koji je također na izborima 1992 i 1995. izabran za zastupnika Hrvatskog sabora, igrao je važnu ulogu u operaciji Bljesak i operaciji Oluja.
Krajem 1996. godine, u vrijeme kada se predsjednik Franjo Tuđman nalazio na liječenju u Sjedinjenim Američkim Državama, u Zagrebu se preko 120 tisuća građana uključilo u velike prosvjede u podršku stanici Radio 101 kome je HDZ-ova vlast namjeravala oduzeti licencu za emitiranje zbog oštre kritike Tuđmana i HDZ-ove vlade. Tuđman je preko telefona Jarnjaku lično naredio suzbijanje prosvjeda policijskom silom, što je Jarnjak odbio provesti.
Na kolegiju u MUP-u procijenili smo da bi zabrana prosvjeda imala kobne posljedice. Da sam poslušao Tuđmanovu zapovijed, bilo bi više od stotinu mrtvih i ranjenih, imali bismo i razbijeni cijeli centar grada. Zar sam mogao policajce koji su prošli rat, osobito specijalce, nagovarati da tuku svoje građane samo zato što hoće mirno prosvjedovati i slušati radio? Na kraju krajeva, taj radio slušao sam i ja, kao i moja djeca koja su uz Stojedinicu odrasla.
– Ivan Jarnjak
Nedugo nakon toga Jarnjak je smijenjen sa mjesta ministra unutarnjih poslova,[1] te je premješten na čelo Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) gdje je ostao sve do izbora 2000. godine i silaska HDZ-a s vlasti.
Na istim je izborima izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru u kojem obnaša dužnost potpredsjednika Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove. U petom mandatu Sabora (2003.-2007.) Jarnjak je također izabran za zastupnika, a bio je i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Na parlamentarnim izborima 2007. Jarnjak je ponovno izabran za saborskog zastupnika te na konstituirajućoj sjednici za šesti saziv izabran je za potpredsjednika Hrvatskog sabora.
Izvori uredi
- ↑ Rašović, Renata (16. listopada 2019). „Protiv gašenja Stojedinice 1996. ustalo je 120 tisuća građana”. Večernji list. Pristupljeno 13. listopada 2023.