Hirijej (starogrčki: Ὑριεύς) bio je, u grčkoj mitologiji, sin Posejdona i Plejade Alkione, brat Hipenorov i Etusin, osnivač i vladar grada Hirije u Beotiji.[1]

Mitologija uredi

Nimfa Klonija rodila je Hirijeju Nikteja i Lika.[2] Jedan izvor navodi Hirijeja i kao Krinakovog oca.[3] Većina izvora o Hirijeju govori kao o kralju,[4] no Ovidije i Nono opisuju ga kao običnog seljaka.[5][6]

Hirijej je bio eponimni osnivač grada Hirije u Beotiji, u kome je i živeo i u kome je rođen i Orion, koji se u kasnijem predanju takođe spominje kao njegov sin;[7] ipak, ima i autora koji ga smeštaju u Trakiju ili na ostrvo Hios.[8] Pričalo se da je Hirijej isterao Euonima iz Apolonovog hrama.[9]

Hirijej je uposlio Trofonija i Agameda da mu sagrade riznicu, ali su oni u nju ugradili i jedan tajni ulaz, pa se u riznicu lako moglo ući micanjem samo jednog kamena. Uz pomoć tog tajnog ulaza njih dvojica su lako ulazili i odnosili Hirijejevo blago. On je bio zbunjen činjenicom da mu se bogatstvo smanjuje i pored toga što su lokoti i pečati na vratima ostajali netaknuti; da bi uhvatio lopova, postavio je zamku. Agamed se u nju uhvatio, pa je Trofonije odrubio bratu glavu kako Hirijej ne bi saznao za identitet lopova, nakon čega je Trofonija progutao ponor koji se otvorio u zemlji.[10]

Prema kasnijem predanju, Hirijej je bio i Orionov otac. Neki kažu da je on bio Orionov pravi otac,[11] a drugi da je Hirijej bio udovac i da nije imao dece, a da je Oriona usvojio. Naime, jednom prilikom Oriona su posetili Zevs i Hermes (neki dodaju i Posejdona), koji su bili srdačno primljeni i potom obećali da će mu u znak zahvalnosti ispuniti jednu želju. Hirijej ih je zamolio da mu podare decu. Bogovi su krzno žrtvenog bika napunili svojim urinom (ili spermom) i rekli Hirijeju da tu kožu zakopa. Devet meseci kasnije Hirijej je u koži pronašao novorođenče i dao mu ime Orion. Rimski pisci Orionovo su ime dovodili u vezu s latinskom imenicom urina (= "urin"), premda to ime očito nije latinskog porekla.[8][12][13] Na temelju ove priče Nono kaže da je Orion "imao tri oca" i majku Geju.[14]

Reference uredi

  1. Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. Hirijej
  2. Pseudo-Apolodor, Biblioteka, III, 10, 1; cf. III, 5, 5, gde se kao Niktejev i Likov otac navodi Htonije ("od zemlje potekao"), jedan od Sparta.
  3. Sholija uz Homerovu Ilijadu, XXIV, 544.
  4. Schmitz 1867, s.v. Hyrieus
  5. Ovidije, Fasti, V, 499.
  6. Nono, Ep o Dionisu, XIII, 97.
  7. Strabon, Geografija, IX, 2, 12.
  8. 8,0 8,1 Higin, Fabulae, 195.
  9. Korina, fr. 1 (ed. Page).
  10. Pausanija, Opis Helade, IX, 37, 56.
  11. Antonin Liberal, Metamorfoze, 25.
  12. Higin, Astronomica, II, 34.
  13. Ovidije, Fasti, V, 493–536.
  14. Nono, Ep o Dionisu, XIII, 96–105.

Literatura uredi