Hilomorfizam je filozofska teorija koju je razvio Aristotel, po kojoj su sva stvorena bića sastavljena od materije i forme.

Etimologija uredi

Hilomorfizam je savremena kovanica od grčkih reči ὕλη hyle, "drvo, tvar" i μορφή morphē, "forma".

U filozofiji uredi

Bonaventura, poput Aristotela, smatra da su sva stvorena bića sastavljena od materije i forme. On pod materijom podrazumeva potencijal u najširem smislu, a ne ono što je suprotstavljeno duhu. Po njemu, "materija posmatrana po sebi nije ni duhovna ni telesna".[1] Međutim, Bonaventura tvrdi da tvar nikada aktuelno ne postoji odvojeno od forme. Materija, uzeta po sebi jeste prosta mogućnost ili moć. Jedino u biću koje je čista delatnost, bez imalo potencijalnosti, uopšte nema materije.[2]

  1. Frederik Koplston, Srednjovekovna filozofija (str. 276), Beograd, 1989.
  2. Frederik Koplston, Srednjovekovna filozofija (str. 277), Beograd, 1989.