Hasan Kikić (Gradačac, 20. august 1905. – Čemernica, 6. maj 1942), bosanskohercegovački književnik koji je pisao i poeziju i prozu. Zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem osnovao je časopis Putokaz, u osvit kulturalnog i političkog uzdizanja Bošnjaka.[1][2] Časopis je izlazio u periodu od 1937. do 1939. godine. Poginuo je kao partizan 6. maja 1942. u četničkoj zasjedi kod sela Rapta, na planini Čemernici.

Hasan Kikić
Biografske informacije
RođenjeGradačac, BiH pod austro-ugarskom vlašću
Smrt6. 5. 1942. (36 godina)
planina Čemernica, NDH (formalno Kraljevina Jugoslavija
NacionalnostBošnjak
Obrazovanje
ŠkolovanjePravni fakultet Univerziteta u Beogradu
Zanimanjepisac
Opus
Jezikbosanski
Znamenita djela
Inspiracija

Biografija uredi

Rođen u osiromašenoj begovskoj porodici, kao jedan od sedam sinova roditelja Hase i Munire (rođene Đulbegović).[3] Učiteljsku školu je pohađao u Derventi i Zagrebu i radio kao učitelj u Pašinom Konaku (Hajderovići) u okolini Zavidovića, Rogatici, Gornjem Sjeničaku u okolini Vrginmosta i Pisarovini u Hrvatskoj. Pravni fakultet pohađao i završio u Beogradu.

1937. godine zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem u Zagrebu pokrenuo bošnjački časopis Putokaz. Surađivao je u Pečatu (1939–1940). Sa početkom Drugog svjetskog rata odlazi u partizane u februaru 1942. i kao komesar bataljona gine tri mjeseca kasnije - 6. maja 1942. u četničkoj zasjedi.

Po njemu je nazvana Nagrada za prosvjetne radnike u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini.

Bibliografija uredi

  • Provincija u pozadini, Epoha. Zagreb, 1935;
    • Provincija u pozadini i druge pripovijetke, Zora. Zagreb, 1951;
    • 3. izd. Veselin Masleša, Sarajevo, 1981;
    • 4. izd. Veselin Masleša, Sarajevo, 1985;
  • Ho-ruk, roman, Slob, Zagreb 1936.
  • Šta se dogadja u Španiji, Koprivnica, 1937. Objavljeno pod imenom Alija Korjenić.
  • Bukve, roman, Hrvatska naklada. Zagreb, 1938;
    • Vzpoura Kokinů, (Bukve). Prev. na češki Anna Urbanová Praha 1946; ELLK. Praha, 1947.
  • Lole i hrsuzi, Svjetlost. Sarajevo, 1947;
    • 2. izd. Gradačac (Turističko društvo), 1974.
  • Zgode o nasušnom hljebu, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949.
  • Djela, Knjiga I-III, Svjetlost, Sarajevo, 1952-53.
  • Carska goveda, Prosveta. Beograd, 1952;
    • Preveo na ruski, Derviš Imamović, Carski skot, Moskva, 1959;
    • Turističko društvo. Gradačac, 1973;
    • Veselin Masleša. Sarajevo, 1981.
  • Dedija, Pripovijetke. Seljacka knjiga. Sarajevo, 1953.
  • Proza, Prosveta; Svjetlost; Mladost. Beograd: Sarajevo: Zagreb, 1967 (Srpskohrvatski pisci XX veka).
  • Izabrana djela Knjiga I-III, Priredili Rizo Ramić i Miroslav Vaupotić. Svjetlost Sarajevo, 1969.
  • Pripovijetke - Provincija u pozadini - Bukve - Lole i hrsuzi, Matica hrvatska; Zora. Zagreb, 1969.
  • Sabrana djela, Knjiga I-V Univerzal Tuzla, 1987.

Reference uredi

Vanjske veze uredi