Haapsalu (njemačko-švedski Hapsal, finski: Haapasalo[3]ruski: Га́псаль, Хапсаль) je grad od 9,220 stanovnika[2] na sjeverozapadu Estonije, on je administrativni centar Okruga Lääne.[1]

Haapsalu
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 58°57′N 23°32′E / 58.950°N 23.533°E / 58.950; 23.533
Država  Estonija
Okrug Lääne
Gradska prava 1279.[1]
Vlast
 - gradonačelnik Madis Timpson
Površina
 - Ukupna 11.1 km²[2]
Visina 143[2]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 9,220[2]
 - Gustoća 831.4 stan. / km²[2]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 90403, 90480, 90501-90510[2]
Karta
Haapsalu na mapi Estonije
Haapsalu
Haapsalu
Pozicija Haapsalua u Estoniji
Drone video Haapsalu 2022

Geografske karakteristike uredi

Haapsalu se prostire na južnoj obali istoimenog zaljeva, udaljen 98 km jugozapadno od Tallinna.

Historija uredi

 
Promenada uz more
 
Željeznička stanica

Negdje između 1263. - 1272. rezidencija biskupa Biskupije Ösel–Wiek (Saare-Lääne), iz grada Vana-Pärnu (Stari Pärnu) preseljena je u Haapsalu. Naselje koje je izraslo uz biskupski zamak dobilo je status grada 1279.[1]

Sredinom 14. vijeka sjedište Biskupije preseljeno je u Kuressaare, ali je katedrala ostala u Haapsalu. Hupsaalu je u periodu 14.-16. vijek životario kao trgovište lokalnog značaja.[1].

Značaj mu je porastao za Livonskog rata (1558. -1583) kad je postala objekt borbe između zaraćenih strana. Tako je između 1559.-63. njome vladao danski princ Magnus, nakon njega između 1559.-63. Kraljevina Švedska, a onda u dekadi 1563.-73. Kraljevina Danska, a nakon nje grupa odmetnutih najamnika (1573.-75.) pa ponovno Kraljevina Danska (1575.-76.) i nakraju 1576.-81. Rusko Carstvo. Kasnije u periodu 1628.-91. za švedske vladavine, 1628.-91. Haapsala je bila feud porodice De la Gardie.[1]

Nakon Velikog sjevernog rata Haapsalu je 1710. kao i ostala Estonija pripao Ruskom Carstvu. Za ruske vladavine - 1784. postao je administrativni centar gubernije.[1]

Nakon otvaranja prvog kupališta 1805. i izgradnje prvih hotela sa terapeutskim kupalištima (1825. - 1845.), počeo se transformirati u odmaralište. Kad je izgrađena željeznička pruga do Sankt Peterburga Hupsaalu je postao carsko odmaralište. Zbog tog je 1906. izgrađena i svečano otvorena željeznička stanica za doček cara Nikole II.[1]

U međuratnom periodu za vladavine Estonske Republike 1937. dovršena je nova zgrada lječilišta.[1]

Jedinice Wehrmachta zauzele su Haapsalu 31. augusta 1941. grad je ostao pod njemačkom okupacijom do 24. septembra 1944.[1]

Za vrijeme Estonske Sovjetske Socijalističke Republike, od 1950. do 1990. Haapsalu je bio administrativni centar istoimene gubernije. U to vrijeme na periferiji grada bio je stacioniran veliki garnizon sovjetske armije i puk protuzračne odbrane.[1]

Privreda i transport uredi

Haapsalu je grad malih pogona; tekstilne, drvne, prehrambene i elektroindustrije.[1]Željeznička pruga Haapsalu - Tallinn duga 104 km zatvorena je za putnički promet od 1995.

Iz luke Rohuküla smještene 9 km zapadno od grada, prometuju trajekti za otoke Hiiumaa i Vormsi.[1]

Pobratimski gradovi uredi

Haapsalu ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima;[3]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 „Haapsalu” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. Pristupljeno 16.09. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Estonia: Counties, Cities and Towns (engleski). City population. Pristupljeno 16.09. 2021. 
  3. 3,0 3,1 „Sister cities of Haapsalu” (engleski). Sister cities. Pristupljeno 16.09. 2021. 

Vanjske veze uredi