Gottfried Semper
Gottfried Semper (* Hamburg, 29. novembar, 1803. † Rim, 15. maj, 1879.[1]), jedan od najznačanijih arhitekata i uz Karla Schinkela jedan od najvećih teoretičara historicizma na području Centralne Evrope, zaslužan za širenje neorenesanse.
| Gottfried Semper | |
|---|---|
| Historicizam | |
 Portret Gottfrieda Sempera | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 29. novembar, 1803. Hamburg |
| Smrt | 15. maj, 1879. Rim, Kraljevina Italija |
| Opus | |
| Polje | arhitektura |
| Praksa | Dresden, Zürich, Beč |
| Znamenita djela | |
| Influencija | |
Na | |
Semperova knjiga Četiri elementa arhitekture (Die vier Elemente der Baukunst) iz 1851. izvršila je velik uticaj na arhitekte njemačkog govornog područja. Pored tog Semper je svojim projektima za bečki Burgtheater i dresdensku operu, izvršio velik uticaj na graditelje teatara, a bio je zaslužan i za modu osnivanja muzeja za umjetnost i obrt.[1]
Biografija uredi
Nakon studija arhitekture u Göttingenu i Münchenu, radio je u Regensburgu, a od 1826. do 1830. u Parizu. Odakle je odlazio na studijska putovanja do Italije i Grčke. Na tim putovanjima otkrio je da su antički hramovi bili polikromirani.[1] Od 1834. radi kao profesor arhitekture u Dresdenu, gdje se zbližio sa Richardom Wagnerom, što mu je pomoglo u oblikovanju teatarskih palača, u čemu je bio ekspert.[1]
Iz Dresdena je morao pobjeći - 1849., zbog sudjelovanja u pobuni - 1848., skrasio se isprva u Parizu, a nakon toga u Londonu, gdje je radio na realizaciji Prve svjetske izložbe - 1851. Između 1855. - 1871. radi u Zürichu gdje ostvario značajne projekte.[1]
Od 1869. radi kao konzultant bečkog dvora na izgradnji muzejskog kvarta (Naturhistorisches Museum i Kunsthistorisches Museum). Tad je dobio i narudžbu za izgradnju nove carske rezidencije Neue Burg (zajedno sa Hasenauerom) i izgradnju Burgtheatra (uključujući i depo za kulise). Zbog tog se 1871. preselio u Beč, ali se 1876. posvadio zbog koncepcija oko daljnje izgradnje sa Karlom Hasenauerom pa se nakon toga povukao iz bečkih poslova i preselio u Rim, u kom je proveo ostatak života.[1]
Najznačajnije građevine uredi
- 1839. - 1840. Sinagoga (srušena 1938.)
- 1871. - 1878. Saksonska državna opera (srušena 1938.)
- 1847. - 1855. Umjetnička galerija
- 1858. - 1864. Politehnika (danas ETH Zürich)
- 1865. - 1869. Gradska vijećnica
- 1865. - 1869. Gradska vijećnica
- 1873. - 1888. Burgtheater
- 1872. - 1881. Kunsthistorisches Museum
- 1872. - 1881. Naturhistorisches Museum
- 1881. - 1913. Novi Hofburg
Bibliografija uredi
- Vorläufige Bemerkungen über bemalte Architectur und Plastik bei den Alten 1834.
- Die vier Elemente der Baukunst 1851., ISBN 3-7837-0011-6
- Wissenschaft, Industrie und Kunst 1852.
- Der Stil in den technischen und tektonischen Künsten oder Praktische Ästhetik 1860. - 1863., ISBN 3-88219-020-5
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Semper, Gottfried (de)