Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-va svjetska baština.

Goslar
Goslar

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Njemačka
Gradonačelnik Henning Binnewies (SPD)
Savezna država Donja Saksonija
Stanovništvo
Stanovništvo 41.785[1]
Gustina stanovništva 451 st./km²
Geografija
Koordinate 51°54′26″N 10°25′48″E / 51.90722°N 10.43°E / 51.90722; 10.43
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 255 m
Površina 92,6 km²
Goslar na mapi Njemačke
Goslar
Goslar
Goslar (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod 38640
Pozivni broj 05321,05325
Registarska oznaka GS
Web-stranica www.goslar.de
Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)
Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)


Povijest uredi

 
Pečat grada Goslara iz 1240. god.

Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio oko dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.

U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807.-1814.), Pruskom (1814.-1815.), Hannoverom (1815.-1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).

Znamenitosti uredi

Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Njemačka
Registriran:1992. (16. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo:i, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:

  • Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867.-1879. god.
  • Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
  • Široka vrata (Breites Tor)
  • Vijećnica iz 12. st.
  • Kuće iz 13.-16. st.
  • Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)

U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.

Reference uredi

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.

Literatura uredi

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi

 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Goslar