Gornji horizonti

Gornji horizonti predstavljaju hidroenergetski megaprojekat kompleksnih i velikih zahvata u slivu rijeke Trebišnjice, Bosna i Hercegovina, na području istočne Hercegovine. Sistem se sastoji od sedam hidroelektrana, šest akumulacijskih bazena, te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog područja Neretve u sliv rijeke Trebišnjice radi energetskih svrha. Realizacija projekta je u toku (početak XXI vijeka).

Osnovna koncepcija korišćenja voda na širem prostoru sliva rijeke Trebišnjice usvojena je vodoprivrednom osnovom iz 1958. godine, a inovirana 1967. i 1976. godine. Pored hidroenergetskog korišćenja vode, omogućava se i navodnjavanje oko 240 km2 obradivih površina.

Donji horizonti uredi

Hidrosistem Trebišnjice je građen etapno. U etapi Donji Horizonti izgrađeno je i pušteno u pogon nekoliko objekata.

Brana Gorica na Trebišnjici je prva izgrađena 1965. i stvoreno je Trebinjsko jezero. Predstavlja glavno čvorište raspodjele voda u okviru sistema Trebišnjice. Na tom čvorištu se voda usmjerava u dva pravca: (a) preko zahvatne građevine prema HE Dubrovnik; (b) preko HE Trebinje II i nizvodnog prirodnog pravca toka, prema Trebinju i dalje, kanalom kroz Popovo polje, prema HE Čapljina. To usmjeravanje protoka u jednom ili drugom pravcu je važan element upravljanja, koje zavisi od optimizacije sistema, kao i od već definisanih obaveza o načinu eksploatacije sistema.

HE Dubrovnik je instalisane snage 108 MW, sa dovodnim tunelom. Tunel je armirano betonski cjevovod, dužine 16,57 km, prečnika je 6 m, i najvećim dijelom se nalazi na teritorije Republike Srpske. Samo 0,82 km tunela, vodostan i podzemna mašinska zgrada nalaze se na teritoriji Republike Hrvatske. Jedan vid ekološke zaštite obezbjeđen je posebnom usmjeravajućom građevinom u vidu valobrana u moru, kojom je obezbjeđeno da hladna voda koja dospijeva u more iz HE Dubrovnik, odlazi prema pučini, da ne bi termički ugrožavala - hladila plaže na tom dijelu obale Plata.

Slijedila je izgradnja veliko razvodnog postrojenja 220 kV kojim je sistem inkorporiran u elektroenergetski sistem SFRJ i Evrope.

Brana Grančarevo je betonska i lučna, dvostruke zakrivljenosti sa perimetralnom fugom, građevinske visine 123 m i dužine po kruni brane 439 m. Njenom izgradnjom nastalo je Bilećko jezero, ukupne zapremine 1.280×106 m3 kao ključni objekat sistema.

Hidroelektrana Trebinje I nastala je kao pribransko postrojenje brane Grančarevo, sa tri agregata. Treći agregat u HE Trebinje I montiran je i pušten u pogon 1975.godine. Instalisana snaga turbina je 2×54 MW + 1×63 MW.

Reverzibilna HE Čapljina sa dovodnim kanalom dugim 67,82 km, a od toga na teritoriji Republike Srpske se nalazi 41,716 km, a ostatak u Federaciji BiH. Kanal je betonski i izgrađen je kroz Popovo polje.

Pribranska Hidroelektrana Trebinje II instalisane snage 8 MW, je uz branu Gorica i koristi vode Trebinjskog jezera.

Sistem hidroelektrana na Trebišnjici planiran je i realizovan kao jedinstven tehnološki sistem, a objekti sistema hidroelektrana na Trebišnjici sada pripadaju: Elektroprivredi Republike Srpske (ERS), Elektroprivredi Herceg -Bosne (EP HZ HB) i Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Ta činjenica čini složenijim uslove upravljanja sistemom.

Gornji horizonti uredi

Ključni postulat ovog dijala projekta je akumuliranje dijela voda u periodu intenzivnih padavina u cilju stvaranja uslova za njeno višenamjensko korišćenje tokom čitave godine i ostvarivanje osnovnih pretpostavki:

  • da se spriječi (ili svede na minimum) plavljenje Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja,
  • da se voda što duže zadrži na površini,
  • da se omogući navodnjavanje navedenih kraških polja,
  • da se omogući navodnjavanje Dubrava i Bilećkog polja u vegetacionom periodu,
  • da se riješi problem vodosnabdijevanja ovog dijela Hercegovine,
  • da se dio ovih voda iskoristi energetski na elektranama Gornjih horizonata, ali i na nizvodnim elektranama koje su već u pogonu,
  • da se povećaju minimalni protoci rijeke Bregave kroz Stolac,
  • da se kroz Bilećko polje formira stalni vodni tok.

To je dalo podstreka za dalja i detaljnija istraživanja kojima je utvrđeno da sve ove vode pripadaju slivovima Trebišnjice i Neretve (Buna, Bunica i Bregava) i da je moguće vode rijeke Trebišnjice povećati prevođenjem voda koje dreniraju u pravcu sliva Neretve. Utvrđeno je da vode Nevesinjskog polja otiču u pravcu Bune i Bunice, a preko njih u rijeku Neretvu. Vode Fatničkog polja jednim dijelom otiču ponorima u pravcu Bregave, dok veći dio otiče u pravcu vrela Trebišnjice. Vode Gatačkog i Cerničkog polja podzemno otiču u pravcu Trebišnjice i dijelom u Fatničko polje gdje ponovo poniru i pojavljuju se na vrelima Trebišnjice. Vode Trebinjskog polja dreniraju u pravcu mora, a vode Popova polja prema moru i Neretvi. Velike međusobne visinske razlike i relativno male udaljenosti između ovih kraških polja i mora i činjenica da se ova polja nalaze na 4 visinska horizonta omogućuju da se njihove vode iskoriste na nekoliko stepenica u energetske svrhe (hidroelektrane i u svrhu hidromelioracije najvećih dijelova polja Istočne Hercegovine).

Novom koncepcijom predviđena je izgradnja tri nove elektrane: HE „Nevesinje“, HE “Dabar” i HE „Bileća“. Ova koncepcija predviđa i prevođenje dijela voda iz slivova Bune, Bunice (Zalomke) i Bregave u sliv Trebišnjice.

Podsistem HE Nevesinje uredi

Podsistem će imati nekoliko elemenata.

Predbrana “Nadanići” će se graditi kod naselja Nadanići opština Gacko, uzvodno od brane Rilja na cca.17 km, visine je cca.15 metara, sa kotom krune brane 973 mnm. Izgradnjom predbrane Nadanići biće omogućeo skupljanje voda iz Gatačkog polja i dalji transfer do akumulacije Zalomka, izgradnjom pumpnih stanica, i ostale vodoprivredne infrastrukture. To podrazumijeva da se i površinski kopovi u Gatačkom polju zaštite od silnih površinskih voda sa sjevernih padina Gatačkog polja, prevođenjem vode iz rijeke Mušnice u rijeku.

Brana Rilje u predjelu Kifina sela će formirati akumulaciju Zalomka čije će vode služiti za HE Nevesinje, instalisane snage 60 MW.

Dovodni tunel je dužine L=4.3 km, prečnika 4,60 m na cijeloj dužini do račve ispred mašinske zgrade. Planirana je izgradnja vodostana.

Podsistem HE Dabar uredi

Osnovnih elemenata hidroenergetskog postrojenja HE „Dabar” biće nekoliko. Brana „Pošćenje“ graditi će se na oko 3 km uzvodno od ponora Biograd u Nevesinjskom polju. Maksimalna visina brane je 40 m, sa dužinom u kruni od 288 m. kojom se formira akumulacija Nevesinje. Ovom branom će se vode Bune i Bunice prevesti u sliv Trebišnjice. U brani je predviđen temeljni ispust sa namjenom kontrolisanog ispuštanja voda ka vrelu Bunice.

Dovodni tunel hidroelektrane sa vodostanom, imaće ukupnu dužinu 11.085 m sa prečnikom 4,60 m i debljinom obloge 30 cm. Hidroelektrana Dabar imaće instalisanu snagu 160 MW.

Kanal kroz Dabarsko polje, dužine 6.746 m, služiti će za odvođenje voda iz HE „Dabar“ do tunela Dabarsko-Fatničko polje. Ovaj kanal također će prihvatati vlastite vode koje izviru po rubu polja u određenom dijelu godine. Na taj način se vrši odvodnjavanje polja.

Podsistem HE Bileća uredi

Osnovnih elemenata hidroenergetskog postrojenja HE Bileća je nekoliko.

Tunel Dabarsko polje-Fatničko polje je izgrađen. Njegova dužina je 3.222m, prečnik je 5 m. Obloga tunela je betonirana.

Kanal kroz Fatničko polje je u fazi izgradnje, sa kompezacionim bazenom.

Dovodni tunel od Fatničkog polja do hidroelektrane Bileća sa vodostanom je probijen, ali nije betonitan.

Hidroelektrana Bileća

Ekologija uredi

Realiziranje ovog, milijardu dolara vrijednog, hidroenergetskog projekta mogla bi proizvesti štetne ekološke, kulturološke i demografske posljedice na cijelom području bosanskohercegovačkog i hrvatskog juga.

Kad voda, koja je vijekovima tekla u sliv rijeke Neretve završi u Trebišnjici i u moru (prevođenje voda iz jednoga slivnog područja u drugi), čitav hidrosistem biće poremećen. Ovakvi pristupi tzv. revalorizacije prirode za ovakve projekte dosad preziru njegove najvažnije, ključne prirodne vrijednosti krša u kojem se grade. To će ostaviti nesagledive posljedice na prirodu i na čovjeka.

Rijeka Trebišnjica, nekada najveća rijeka ponornica u Europi, danas je betonirana u dužini od 65 kilometara, i nema dovoljno hidropetencijala. Nasilno prevođenje dodatnih dvije milijarde kubika vode godišnje iz sliva rijeke Nereve, od plodne neretvanske doline moglo bi napraviti slanu pustinju.

Rijeka Bregava koja protiče kroz Stolac veći dio godine je bez vode, dok se mnoge poljoprivredne kulture više ne mogu uzgajati zbog slane vode koja prodire u Neretvu.

Danas se u Počitelju i Metkovićima lovi čisto morska riba, nema više slatkovodne ribe. Poljoprivrednici iz doline Neretve se već žale da na sistemima za vodonatapanje izlazi slana voda.

Stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta u Parku prirode Hutovo blato, moglo bi u potpunosti nestati.

Literatura uredi

  • Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo -Broj ugovora 03-21-185-3/11 -Studija uticaja hidroenergetskog postrojenja Dabar na životnu sredinu – Integralni pristup uspostavi ciljne strukture
  • Dr. Mijo Vranješ, Dr. Maja Prskalo, Mr. Tatjana Džeba, 2013 -HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I TREBIŠNJICE, OSVRT NA IZGRADNJU DIJELA HE SUSTAVA - GORNJI HORIZONTI
  • Ivo Lučić -Ekonomska i ekohistorija -Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša – Zagreb 2012 TREBIŠNJICA. JUČER NAJVEĆA PONORNICA, DANAS TVORNICA STRUJE, SUTRA…?


Vanjske veze uredi