Gorica

(Preusmjereno sa stranice Gorizia)
Za ostala značenja, vidi Gorica (razvrstavanje).

Gorica ili Gorizia (njemački: Görz, furlanski: Gurize) je mali grad u podnožju Alpa, na sjeveroistoku Italije i granici sa Slovenijom. Predstavlja središte lokalne industrije, trgovine i turizma.

Gorica
Gorizia/Gorica/Gurize
Panorama Gorice
Panorama Gorice
Panorama Gorice
Koordinate: 45°56′N 13°37′E / 45.933°N 13.617°E / 45.933; 13.617
Država  Italija
Regija Furlanija-Julijska krajina
Provincija Gorica
Frazioni Castello/Grad, Lucinico/Ločnik, Oslavia/Oslavje, Piuma/Pevma, San Mauro/Štmaver, Sant’Andrea/Štandrež, Straccis/Stražišče, Vallone dell'Acqua, Gradiscutta, Piedimonte/Podgora
Vlast
 - Gradonačelnik Rodolfo Ziberna (Forza Italia)
Površina
 - Ukupna 41 km²
Visina 84 m
Stanovništvo (31. decembar 2003)
 - Grad 35.980[1]
 - Gustoća 877.6 km²
Poštanski broj 34170
Pozivni broj 0481
Službene stranice
Službene stranice
Karta
Gorica na mapi Italije
Gorica
Gorica

Historija uredi

Grad, čije se ime prvi put spominje 1001. godine, s vremenom je postao sjedištem istoimene grofovije koja će u 16. vijeku doći pod vlast dinastije Habsburg. Pod njihovom vlašću će, uz dva manja prekida, ostati nekoliko slijedećih vijekova. Slično kao i obližnji Trst, Gorica je uživala reputaciju kozmpolitanskog i multietničkog grada, a bila je i omiljeno odmaralište austrijske aristokracije.

Sve je to prekinuo ulazak Italije u prvi svjetski rat. U tom je ratu Gorica teško stradala, često prelazeći iz ruke u ruku za vrijeme krvavih bitaka na Soči. Završetkom rata i raspadom Austro-Ugarske Gorica je prešla pod vlast Italije, gdje će, pogotovo nakon dolaska fašista na vlast, početi nasilno potalijančavanje ne-talijanskog, u slučaju Gorice slovenskog stanovništva.

Zbog toga su na kraju drugog svjetskog rata jugoslavenski partizani pokušali u Gorici uspostaviti svoju vlast, ali su, slično kao i u slučaju Trsta, u tome spriječeni od strane zapadnih saveznika. Mirovnim ugovorom iz 1947. Jugoslavija je dobila manji dio gradskog zemljišta, na kojem će 1950-ih sagraditi novi grad koji danas nosi ime Nova Gorica. Odnosi između dva grada su, s druge strane, bili izuzetno dobri, kako za vrijeme Jugoslavije, tako i nakon uspostavljanja Slovenije kao nezavisne države.

Granica između dva grada je trebala postati potpuno beznačajnom nakon primitka Slovenije u EU, ali se ponovno potezanje pitanja fojbi i renesansa iredentizma u Italiji odrazio i na Goricu. Na emitiranje kontroverznog filma Srce u bunaru, stanovnici Nove Gorice su reagirali ispisivanjem Titovog imena na slovenskoj strani granice.

Izvori uredi

Vanjske veze uredi